Nova kompanija

Novi projekt starih partnera: HEP i RWE zajedno će osvajati tržište Srbije i BiH

Bojana Mrvoš Pavić

Plomin 2, nakon izlaska  RWE-a, ostaje u stopostotnom vlasništvu HEP-a

Plomin 2, nakon izlaska RWE-a, ostaje u stopostotnom vlasništvu HEP-a

Neslužbeno, HEP i RWE planiraju zajedno izaći na tržišta regije u maloprodaji električne energije, a zajedno bi nastupali i u gradnji novih hidroelektrana u BiH, Srbiji te drugdje. Još nema naznaka da Marubeni sigurno ulazi u Plomin 3



ZAGREB  Njemački RWE jučer je izašao iz Plomina 2 kojim je, zajedno s HEP-om, upravljao posljednjih petnaest godina, od 2000. godine, kad je Plomin 2 pušten u rad. Time »plominska dvojka« prelazi u stopostotno vlasništvo HEP-a, u kojem je i Plomin 1, dok bi Plomin 3 do 2019. HEP trebao sagraditi zajedno s japanskim Marubenijem. Treći bi, novi plominski blok, trebao zamijeniti Plomin 1, pušten u pogon prije 46 godina, te značajno povećati njegovu snagu.


»S jučerašnjim je datumom istekao ugovor koji su dvije strane sklopile po modelu build-own-transfer 1996. godine. No obje strane, iznimno zadovoljne dosadašnjom suradnjom, planiraju uskoro pokrenuti novu zajedničku joint venture kompaniju. TE Plomin 2 primjer je uspješne realizacije partnerstva u energetskom sektoru. Realizirana je na zadovoljstvo obaju partnera, HEP-a i njemačke RWE grupe te na dobrobit hrvatskog gospodarstva, lokalne zajednice i svih kupaca električne energije u Hrvatskoj. Plomin 2 je od puštanja u rad 2000. godine, do danas bio i ostao jedan od oslonaca hrvatskog elektroenergetskog sustava, što će biti i ubuduće«, izjavio je jučer Mihajlo Mirković, direktor dosadašnjeg zajedničkog poduzeća za upravljanje elektranom TE Plomin. Ralf Blomberg, dosadašnji  član uprave te tvrtke i predstavnik RWE-a poručio je da su u RWE-u iznimno zadovoljni  uspješnom suradnjom s HEP-om.


Plomin ostaje HEP-u


»Danas izlazimo iz Plomina, nakon što smo zadovoljili sve okolišne, tehničke i pravne uvjete te možemo sa zadovoljstvom reći da HEP-u predajemo objekt koji može samostalno eksploatirati idućih 25 godina«, kazao je Blomberg, dok je Perica Jukić, predsjednik uprave HEP-a, izrazio zadovoljstvo činjenicom da HEP u samostalno vlasništvo preuzima elektranu »koju karakterizira visoka pouzdanost i raspoloživost uz visoku ostvarenu razinu zaštite okoliša«.




»Premda smo konkurenti u području maloprodaje energije u Hrvatskoj, HEP i RWE nakon Plomina namjeravaju nastaviti poslovnu suradnju. Za nju postoji čitav niz mogućnosti u energetskom sektoru u regiji«, kazao je Jukić. Nadovezao se predsjednik uprave RWE Hrvatska Karl Kraus, kazavši kako je RWE bio prvi veliki investitor koji je došao u Hrvatsku odmah nakon rata, u trenutku kad je Hrvatskoj trebao pouzdan i ozbiljan strateški partner za realizaciju jednog ovako velikog i složenog projekta. »Naša je suradnja na Plominu jedna od najuspješnijih priča strateškog partnerstva na području jugoistočne Europe. Vjerujemo da ćemo s HEP-om uspješno surađivati i u novoj zajedničkoj kompaniji, istaknuo je.


Plomin 3 neizvjestan


Kako poručuju iz RWE-a, poslovne aktivnosti nove joint venture kompanije »bit će usklađene s  razvojem energetskih sustava u regiji, pri čemu će uloga RWE-a biti prije svega u pružanju strateškog savjetovanja na području proizvodnje energije«. Neslužbeno, HEP i RWE planiraju zajedno izaći na tržišta regije, i to ne ne samo u maloprodaji električne energije, već bi zajedno nastupali i u gradnji novih kapaciteta u BiH, Srbiji te drugdje. Kako RWE više ne zanimaju elektrane na ugljen, zajednička bi tvrtka gradila hidroelektrane. I dok RWE iz Plomina izlazi, još uvijek nema naznaka da japanski Marubeni sigurno u Plomin 3 ulazi. HEP je, naime, Europskoj komisiji uputio zahtjev da mu odobri budući otkup polovice struje proizvedene u Plominu C, koji se  može smatrati pogodovanjem državne kompanije privatnoj tvrtki – svojevrsna državna subvencija. Ne odobri li Komisija HEP-u taj zahtjev, čitav bi projekt mogao pasti u vodu. Osim toga, japanska kompanija, neslužbene su informacije, traži od HEP-a zagarantirani otkup proizvedene struje po (pre)visokim cijenama, daleko višima od onih na tržištu. Zbog trenutačne cijene električne energije od samo 40 eura po megavatsatu, proizvodnja europskim, ali i svjetskim elektranama na ugljen stvara gubitke, dok japanski konzorcij od HEP-a navodno traži zagarantiranu cijenu višu od sto eura za megavatsat.