Novi pravilnik Ministarstva financija regulira internetsko klađenje: Blokada internet kladionica koje ne plaćaju porez

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Ministarstvo financija nastoji zabraniti inozemne internetske kladionice koje Hrvatskoj ne plaćaju nikakve naknade za obavljanje te djelatnosti, niti oni koji ostvare dobitak na to plaćaju porez, kao građani koji se klade u domaćim kladionicama

ZAGREB Tvrtke koje prodaju robu ili usluge u Hrvatskoj putem interneta, a nisu regulirale svoj status u skladu s domaćim zakonodavstvom za tu djelatnost, mogu očekivati da će im Porezna uprava uskoro pokušati zabraniti rad blokiranjem stranice na kojoj nude svoju uslugu. Mogućnost te zabrane ugrađen je u Opći porezni zakon, a postupak kako se ona provodi razrađen je u prijedlogu pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, koji je Ministarstvo financija objavilo na Vladinim mrežnim stranicama savjetovanju, a u javnoj će raspravi biti do 18. veljače.

Šteta za zajednicu

Ministarstvo financija tako prvenstveno nastoji zabraniti inozemne internet kladionice koje Hrvatskoj ne plaćaju nikakve naknade za obavljanje te djelatnosti, niti oni koji ostvare dobitak na to plaćaju porez, kao građani koji se klade u domaćim kladionicama. Tako se nedozvoljenim obavljanjem djelatnosti putem interneta smatra ponuda roba i usluga putem internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje obavljanje određene djelatnosti u Hrvatskoj.

Navodi se da porezno tijelo kad utvrdi da se netko bavi nedozvoljenom djelatnosti koja mu omogućava »nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu«, može izdati nalog o zabrani rada koji znači blokiranje pristupa sadržaju internet stranice. Takav nalog dostavlja se regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, odnosno HAKOM-u.

U tom nalogu Porezna uprava mora navesti web adresu internet stranice čijem se sadržaju blokira pristup, dostupne podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi vlasniku domene, obrazloženje činjenične i pravne osnove za blokiranje pristupa sadržaju, potpis ovlaštene osobe, elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.Blokadu o zabrani provode pružatelji usluge pristupa internetu, odnosno operatori i to u roku od sedam dana. Operatori su dužni o izvršenju naloga o zabrani rada obavijestiti HAKOM koji onda o tome obavijesti Poreznu upravu. Poreznici obavještavaju vlasnika domene o izvršenoj blokadi pristupa sadržaju njegove internet stranice putem javne obavijesti koju objavljuje na svojim internet stranicama. Javna obavijest predstavlja listu web adresa kojima je blokiran pristup sadržaju zbog nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti i sadrži poziv vlasniku domene da se u roku 30 dana od dana objave web adrese na listi javi nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja razloga blokade. Korisnicima koji žele pristupiti sadržaju blokirane internet stranice operatori dostavljaju poruku u kojoj ih izvješćuju da je temeljem naloga nadležnog poreznog tijela izvršena blokada pristupa sadržaju navedene internet stranice. Protiv operatora koji ne provede nalog o blokadi Porezna uprava će pokrenuti prekršajni postupak.

Velika konkurencija

Iako su mnogi kritičari Vladi mogućnost zabrane internetskih stranica zamjerili jer su to tumačili kao priliku da se provodi cenzura, odnosno da se »stiska« portale koji su kritični prema vlasti, u Ministarstvu financija ističu da to odredbe zakona i predloženog pravilnika ne omogućavaju, te da je istinski motiv bilo reguliranje internetskog klađenja koje je veliki problem u većini europskih zemalja, od kojih se veliki broj odlučio na slične akcije.

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza. Svaka uplata u domaćim kladionicama, koliko god sitna bila znači da država od nje ubere pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto. Iz Udruge igara na sreću procijenili su i da godišnje uplate u proračun na osnovu različitih davanja oko 750 milijuna kuna, dok njihova internetska konkurencija nema nikakvih obveza. Zato su tražili i na kraju i dobili najavu zabrane rada takvim inozemnim internetskim kladionicama.

Blokada transakcija

Većina država u Europi također se muči s tim problemom i pokušala ga je riješiti donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću. Primjerice, u Belgiji je komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listi ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.

Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.U Ministarstvu financija otkrivaju da su u razgovorima s kolegama iz zemlja EU-u doznali da ni zakonska zabrana i blokada stranica ne znači puno, jer su ilegalni kladioničari dobro organizirani i brzo ponovo pokrenu posao, odnosno novu stranicu.