ZAGREB – MOL će slijediti svoju novu poslovnu strategiju sa ili bez Ine, koja je više prošlost i sadašnjost nego što je budućnost, a da bi postala budućnost, hrvatska Vlada MOL-u treba postati kooperativni partner – kazao je prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernadi u razgovoru za mađarski portal Origo.hu povodom prošlog tjedna objavljene MOL-ove strategije za razdoblje do 2030. godine.

Upitan je li i Ina dio MOL-ove dugoročne strategije, Hernadi je odgovorio kako MOL čini sve da Inu održi u pozitivi, no da bi kompanija postojala i u budućnosti, kazao je, nužna je suradnja s hrvatskom Vladom. Ona je, smatra predsjednik uprave MOL-a, dosad bila spremna o razvoju Ine razgovarati samo 2003. i 2008. godine, dakle prije krize. “Sad smo, međutim, u 2016. godini, svijet ide naprijed, a ne natrag. Dokle god s hrvatskom Vladom ne možemo smisleno razgovarati o budućem razvoju, a stalno smo suočeni s mentalitetom planske ekonomije, neće biti napretka”, kazao je Hernadi, zaključujući kako je MOL-ova strategija održiva i bez Ine. “Znamo gdje se i kako MOL može razvijati, a Ina na tom putu rasta može odigrati ulogu, no i ne mora”, zaključio je. Ako hrvatska politika, smatra, želi Inu kao dio planske ekonomije pod političkom kontrolom, a ne kao kompaniju koja će se tržišno voditi i tako isto poslovati, MOL u tom slučaju nije potreban. Nema namjeru, dodao je, ocjenjivati rad Vlade, ili nečiji stranački program. MOL s hrvatskom vlašću, zaključio je, može razgovarati samo ako se govori o Ininom tržišnom razvoju. Žao mu je, dodaje, što Ininim zaposlenicima ne može predstaviti viziju poslovanja.

Izvor prihoda

Rafinerije će i dugoročno, sigurno u idućih deset godina, najavio je Hernadi, ostati MOL-ov izvor prihoda, jednako tako istraživanje i proizvodnja ugljikovodika. Međutim, kazao je i to kako će se rafinerije morati prilagoditi stanju na tržištu. Zbog sve manje potražnje za fosilnim gorivima, i prozvodnja motornih goriva će morati pasti sa sadašnjih 70, na 50 posto MOL-ove ukupne proizvodnje do 2030. godine. Što se maloprodaje tiče, napominje, benzinske postaje će postajati uslužne stanice koje ne prodaju samo gorivo. U tom kontekstu Hernadi spominje i nuđenje poštanskih usluga na benzinskim postajama, širenje maloprodajnog asortimana, uslugu punjenja električnih vozila i slično.

Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako čelnik MOL-a nastupa kao da je MOL većinski vlasnik, a ne jedan od dioničara Ine, Hernadijev pristup nazivajući neprimjerenim.

“Pozivam MOL da zajedno s hrvatskom Vladom u budućem vremenu razgovara o Ini kao o tvrtki, ulaganjima u Inu i suradnji Ine s MOL Grupom. Ovo kako oni nastupaju znači da im zapravo apsolutno ne treba ni jedan proizvodni kapacitet Ine, da smatraju kako bi proizvodnju u Hrvatskoj trebalo zaustaviti i da su dostatne rafinerije koje ima MOL grupa”, kazao je Panenić za Hinu. Ina, napominje, još uvijek nije integrirana u MOL-ovu grupu niti to može biti jer MOL nije njezin većinski vlasnik, što znači da niti ne može konsolidirati Inine rezultate.

Tržišni model

“Kad budu imali preko 50 posto, onda će moći konsolidirati poslovne rezultate. Ovako, to rade na neprimjeren način i degradiraju vrijednost Ine”, rekao je Panenić. Čelnika MOL-a je pozvao da dođe u Hrvatsku i “pojasni na koji način planira uvođenje tržišnog modela u Inu, odnosno zašto se do sada nije pristupilo Ini kao vertikalno integriranoj kompaniji”. Podsjetio je i na činjenicu da MOL u Inu nije investirao što je obećao uložiti, a i da je Inina distributivna mreža značajno smanjena. “Prema tome, vrlo bi interesantno bilo da dođe i to pojasni, a vjerujem da bi bilo upita i od naših institucija koje se brinu da pravna država funkcionira”, bio je indikativan Panenić. Dodao je kako je iz Hernadijeve pozicije iz Mađarske jednostavno razgovarati, jer on ne dijeli sudbinu Ine, njezinih radnika, niti Hrvatske, u čijoj je energetskoj strategiji Ina definirana kao jedan od ključnih energetskih sustava.