Europski povjerenik zadužen za proračun i ljudske resurse Günther Oettinger priprema zemlje članice Europske unije na mogućnost da će nakon Brexita morati više uplaćivati u zajednički europski proračun. Velika Britanija jedna je od neto uplatiteljica u zajedničku kasu, u koju uplaćuje devet do deset milijardi eura godišnje više nego što iz proračuna dobiva. Europska unija morat će se dogovoriti kako nadoknaditi tu razliku kada Britanija napusti EU.

U razgovoru za njemački »Der Spiegel« povjerenik Oettinger nedavno je istaknuo da bi se oko pola tog iznosa moglo »pokriti« uštedama i preraspodjelom, dok bi se 27 država članica trebalo dogovoriti kako osigurati ostatak. Oettinger nije ni prvi ni jedini koji je otvorio ovo pitanje. Španjolska je, primjerice, već izradila projekcije o povećanim uplatama u zajedničku kasu. Sredinom ožujka španjolski list »El Pais« izvijestio je da španjolske procjene govore da bi u EU proračun Njemačka morala najviše dodatno uplaćivati, a Malta najmanje. Hrvatsku su smjestili u donju polovicu ljestvice s oko dodatnih 35 milijuna eura uplata.

Nema projekcija

No, u hrvatskom Ministarstvu financija ističu da još nije moguće procijeniti kako će se Brexit odraziti na hrvatske uplate u »briselski« proračun. »S obzirom da trenutno nije poznata metodologija na osnovi koje će se definirati financijska nagodba s Ujedinjenom Kraljevinom, nismo u mogućnosti pružiti detaljan izračun utjecaja Brexita na EU proračun, kao ni na ostale države članice. Tek nakon što budu poznati detalji oko financijske nagodbe, moći ćemo izračunati utjecaj na uplate Hrvatske u EU proračun«, odgovorili su nam iz Ministarstva financija.

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a još nisu izradili projekcije učinaka Brexita jer smatraju da bi to u ovom trenutku bilo čisto nagađanje. Svjesni su, međutim, da je Britanija jedna od najvećih neto uplatitelja u zajednički proračun.

»Prošle je godine Velika Britanija u sklopu kohezijske politike, kojoj je svrha smanjivanje nejednakosti među regijama EU-a, uplatila između pet i šest milijardi eura više nego što je povukla iz zajedničkog proračuna Unije. U idućem financijskom razdoblju, od 2021. godine, Velika Britanija više neće sudjelovati u proračunu EU-a pa tako ni u programu kohezijske politike što implicira na znatno manja sredstva koja će biti na raspolaganju zemljama korisnicama kohezijske politike, kao što je Republika Hrvatska, te definitivno promjene i u strukturi proračuna«, kažu u Ministarstvu koje se bavi europskim fondovima.

Kohezijska politika

Hrvatska, kao članica, sudjeluje u izradi zajedničkog EU proračuna pa će to biti prilika da se pokuša izboriti da se iznosi za kohezijsku politiku ne smanjuju. Eurozastupnica Dubravka Šuica ističe da Hrvatska mora inzistirati na tome da se kohezijska politika nastavi i nakon 2020. godine. Pritom podsjeća da je na nedavno završenom kongresu Europske pučke stranke (EPP) na Malti, u završnom dokumentu, prihvaćen amandman hrvatske delegacije upravo na tu temu. Tada je eurozastupnica Ivana Maletić poručila da »ne želimo da se smanje izdvajanja za kohezijsku politiku u čijim je temeljima europska solidarnost i zajedništvo i koja je od iznimne važnosti za Hrvatsku«. EPP, čija je članica HDZ, najjača je grupacija u Europskom parlamentu koji sudjeluje u donošenju EU proračuna.

Najveće europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača (COPA-COGECA) bavi se, pak, budućim financiranjem europske poljoprivrede. Iz tog su udruženja krajem ožujka poručili da su vrlo zabrinuti zbog mogućih trgovinskih i proračunskih utjecaja Brexita na europske poljoprivrednike. »Smatramo da poljoprivrednici i njihove obitelji ne bi smjeli platiti cijenu Brexita«, istaknuli su u priopćenju, napomenuvši da treba pronaći način da se ne dira proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku i da se izbjegnu problemi u trgovini poljoprivrednih proizvoda između Britanije i EU-a.

– Sigurno da smo zabrinuti, kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) koja je članica COPA-COGECA-e. Napominjući da je Hrvatska zadnja ušla u EU, pa je i najkraće koristila EU novac, Brlošić poručuje da se protive bilo kakvom smanjenju iznosa iz EU kase za poljoprivredu.