Ilustracija: arhiva NL
Ni Narodna koalicija, ni HDZ zasad u programima nemaju uvođenje poreza na imovinu, iako su ga i SDP-ova i HDZ-ova Vlada najavljivale u reformskim planovima koje su slali EK-u. Rat za birače, ako je sudit po prvim danima kampanje koja je počela i prije službenog početka, mogao bi se ovaj put voditi obećanjima o smanjenju poreza.
ZAGREB – HDZ ne odustaje od svoje najave smanjenja PDV-a, pa će, potvrđeno nam je iz te stranke, u programu najaviti da će u drugoj godini mandata, odnosno 2018. godine smanjiti opću stopu tog poreza na 24 posto, dok bi u posljednjoj godini mandata, 2020., ta stopa bila 23 posto. Tako bi se opća stopa PDV-a vratila na razinu koja je u Hrvatskoj bila do 2012. kad ju je Kukuriku Vlada podigla na 25 posto. U HDZ-u vjeruju da bi u toj godini Hrvatska mogla imati i rast BDP-a od pet posto, pa bi na osnovu toga i rasli proračunski prihodi, što bi značilo da proračun može podnijeti smanjenje PDV-a, ali i ostalih poreza koje u toj stranci planiraju ugraditi u svoj program.
Pozitivan utjecaj
Opću stopu PDV-a s 22 na 20 posto s odgodom od jedne godine obećavala je smanjiti 2004. godine i HDZ-ova vlada koju je vodio Ivo Sanader ali se od toga odustalo zbog proračunskih rupa pa se građani Hrvatske trebaju nadati da ovaj put neće biti tako.
U HDZ-u se razmišljalo i o uvođenju snižene stope od 13 posto na prehrambene proizvode, ali to bi bila jednaka pomoć i uvoznicima i domaćoj proizvodnji, pa su u toj stranci odlučili da će poljoprivrednicima pomoći tako što će tu stopu primjenjivati na, primjerice, sjeme ili umjetno gnojivo. Pomoć poljoprivrednicima bit će smanjenje poreza na dobit za male tvrtke, s prometom do tri milijuna kuna, s 20 na 12 posto. No, stopa poreza na dobit neće se smanjiti samo za male tvrtke nego će se, ako HDZ dobije priliku provesti svoj program, u budućnosti u Hrvatskoj plaćati porez na dobit po stopi od 18 posto.
Ono što će zanimati najveći broj građana promjene su u porezu na dohodak. Čini se da će baš taj porez biti onaj na kojem dvije najveće opcije kreću u rat za birače, jer on automatski znači za najveći broj zaposlenih povećanje plaća. Prošlogodišnje smanjenje poreza na dobit Milanovićeve vlade pokazao se politički isplativim, ali je pozitivno utjecalo i na rast potrošnje, a time i BDP-a, pa nije čudo da u lijevom političkom bloku nastavljaju tim putem.
Narodna koalicija najavljuje porezno rasterećenje podizanjem neoporezivog dijela plaće s 2.600 na 3.000 kuna, proširenje poreznih razreda kako bi se niže plaće dodatno rasteretile. Iako najavljuju da bi se pomaknula i granica od 13.200 kuna bruto iznad koje se plaća stopa poreza od 40%, od nekih naših sugovornika u Narodnoj koaliciji doznajemo da se razmišlja i o smanjenju te najveće stope na 35 posto.
Netko to mora platiti
No, kako u svom programu Narodna koalicija ističe da novih poreza neće biti smanjenje poreznog opterećenja na plaće značit će da će »cijenu« ponovo platiti lokalni proračuni. Kod zadnjeg smanjenja poreza na dohodak, nakon čega su uslijedile i neuspjele ustavne tužbe lokalnih vlasti, procjenjivalo se da su lokalna i regionalna samouprava ostale bez ukupno 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini.
NARODNA KOALICIJA
U HDZ-u pak planiraju puno više povećati neoporezivi dio i njihov je plan da on ubuduće iznosi 3.700 kuna. To će automatski značiti i proširenje poreznih razreda na koje se plaćaju stope od 12, 25 i 40%. Značajno će to pomjeriti gornju granicu iznad koje će se plaćati najveća stopa, a nju HDZ planira sa sadašnjih 40 smanjiti na 36%. U HDZ-u ističu da bi taj potez mogao u Hrvatskoj zadržati liječnike, inženjere ili IT stručnjake koji uglavnom zbog visine plaće podliježu oporezivanju po najvećoj stopi. Jedan je to od argumenata koje je koristio i bivši ministar financija Boris Lalovac kad je govorio o ukidanju najviše stope od 40 posto.
No, u HDZ-u ozbiljno razmišljaju i o tome da se uredi sustav izuzetaka od poreza na dohodak, jer je još uvijek veliki broj onih koji kombinacijom različitih pravila uspješno izbjegavaju plaćanje poreza na veliki dio svoje zarade.
Neslužbena kampanja
No, dok bi barem prema sadašnjem planu Narodna koalicija najveći dio troška prebacila na lokalnu zajednicu u HDZ-u imaju plan i kako lokalnim vlastima nadoknaditi manjak koji će nastati promjenama u porezu na dohodak. Tako bi prihod od poreza na štednju, što je otprilike 300 milijuna kuna godišnje, koji je se uplaćuje u državni proračun bio prihod lokalnih vlasti. Uz to lokalnim bi zajednicama u potpunosti pripao i porez na promet nekretninama koji su dosad međusobno dijelile državne i lokalne vlasti.
No, novina nije samo to što će taj prihod od tog poreza pripadati lokalnim vlastima, nego i to što će se njegova stopa s pet smanjiti na četiri posto, što će vjerojatno obradovati sve koji u budućnosti namjeravaju kupovati nekretnine. Za prvu nekretninu ostaje oslobođenje od plaćanja tog poreza, pa će ova mjera pogodovati nešto bogatijim građanima.
Ni Narodna koalicija, ni HDZ zasad u programima nemaju uvođenje poreza na imovinu, iako su ga i SDP-ova i HDZ-ova Vlada najavljivale u reformskim planovima koje su slali EK-u. Rat za birače, ako je sudit po prvim danima kampanje koja je počela i prije službenog početka, mogao bi se ovaj put voditi obećanjima o smanjenju poreza.
