»Na koju od tri Vlade mislite?« ili »Stvarno vjerujete da će Vlada dočekati čak sto dana?«, samo su neka od protupitanja kojima su zastupnici HDZ-a i Mosta odgovarali na našu molbu da ocIjene prvih sto dana aktualne vlasti
Desetak minuta prije nego što će dobiti povjerenje zastupnika u Saboru i prisegnuti kao novi hrvatski premijer, Tihomir Orešković blago je prekorio zastupnike zbog trinaestosatne rasprave upozoravajući ih kako bi njegova firma propala da su se o njoj satima vodile rasprave poput te saborske o ustašama i partizanima.
Točno tri mjeseca kasnije, u Hrvatskoj se i dalje vode iste rasprave, a njihova je posljedica to da se u Jasenovcu neće održati jedna nego čak tri komemoracije, jer su Srbi i Židovi odlučili bojkotirati službenu komemoraciju zbog toga što smatraju da je u Hrvatskoj na djelu relativizacija ustaštva. Osim te rasprave koja u Hrvatskoj ionako neće tako skoro završiti, Orešković nije uspio spriječiti ni stalne svađe koje traju u njegovoj Vladi. Zanimljivo bi bilo doznati kaže li ponekad svojim potpredsjednicima Tomislavu Karamarku i Boži Petrovu da bi njegova tvrtka, farmaceutski div Teva, propala da su članovi uprave tako javno svaki tjedan raspravljali i napadali jedni druge. Ili da su službeno i neslužbeno jedan drugom prijetili novim sastavom uprave, odnosno preslagivanjem na čelu te tvrtke? Ili da je jedan najavljivao novi lijek, a drugi tvrdio kako tvrtka neće na tržište izbaciti taj proizvod jer je štetan za zdravlje ljudi?
Mediji prenose neslužbene informacije kako je premijer ogorčen najnovijom svađom dvojice potpredsjednika, odnosno dviju najjačih sastavnica Vlade Mosta i HDZ-a. I u takvoj atmosferi Vlada će uskoro zaokružiti prvih sto dana mandata, sto dana za koje je Orešković u prosincu, na dan kad je postao mandatar, rekao da ih nema jer se moraju rješavati nagomilani problemi i osigurati bolji život građanima.
Neusporediva Vlada
S obzirom na ono što je napravila u odnosu na ono što je najavljivala, Vlada kao da tih sto dana nije ni postojala. Na pitanje što o prvih sto dana svoje Vlade misle u HDZ-u i Mostu odgovor nismo dobili, ali mora se priznati da su u neslužbenim razgovorima i jedni i drugi zastupnici pokušavali biti duhoviti.
»Na koju od tri Vlade mislite?« ili »Stvarno vjerujete da će Vlada dočekati čak sto dana?«, samo su neka od protupitanja kojima su zastupnici tih dviju stranaka odgovarali na našu molbu da ocijene prvih sto dana aktualne vlasti.
Iako ni Oreškovićev početak, a ni način na koji funkcionira njegova Vlada nimalo ne sliče onome što su imali primjerice Milanović ili Ivo Sanader, zanimljivo je da je sam početak sva tri premijera obilježen nesuglasicama s predsjednikom oko šefa Sigurnosno-obavještajne službe. Ni dva tjedna nakon što je postao premijer, Orešković se suočio s odlukom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da mimo dogovora smijeni ravnatelja SOA-e. I na tom je slučaju pokazao da doista planira biti premijer, te da se neće baviti isključivo financijama dok predsjednica ili prvi potpredsjednik Vlade vode zemlju. Iako je s predsjednicom nakon gotovo dva mjeseca postigao dogovor oko Lozančićevog nasljednika, do promjena na čelu tajne službe nije došlo, jer Orešković još nije potpisao Lozančićevo razrješenje. Sljedećeg tjedna bit će tri mjeseca otkad je to predsjednica učinila.
Gotovo je nemoguć i pokušaj usporedbe prvih sto dana prošlih vlada s onim čemu smo svjedočili posljednja tri mjeseca. Tim Zorana Milanovića, koji također nije bio lišen različitih stavova o pojedinim stvarima, u prvih je sto dana, između ostaloga, morao uvjeriti Europsku komisiju da plan restrukturiranja brodogradnje može uspjeti. Pri tome je bivša Vlada donijela i odluku da će jedno brodogradilište »Kraljevica« u stečaj, odnosno da se gasi. Mijenjala je, primjerice, pravila u ovrsi, porezni sustav, stope poreznih doprinosa. Iako su se neke od tih odluka, pogotovo ova posljednja pokazale neuspjelim eksperimentima, u Milanovićevoj Vladi u tom trenutku nikome nije padalo na pamet nikakvo preslagivanje.
Pozicija Jadranke Kosor slična je onoj Oreškovićevoj samo u tome što su i njoj brojni zamjerali da nema izborni legitimitet. Kako joj god situacija bila teška, uspjela je, makar je bio veći broj onih koji su prognozirali da neće, u tih prvih sto dana skrpati proračun. Iako je cijena bila uvođenje nepopularnog kriznog poreza. I pokrenula je s mrtve točke pregovore s Europskom Unijom, odnosno prekinula slovensku blokadu pregovora. No, ništa slično na sreću ne mora trenutno biti fokusu Oreškovićeve Vlade, a teško je i kako bi se snašli da kojim slučajem jest s obzirom da se njezine dvije najjače stranke bave međusobnim sukobima.
– Ne možemo ni ovu Vladu, ni njezinih sto dana mjeriti s nekom prijašnjom hrvatskom vladom, jer ona ni po načinu na koji je složena, ni po načinu na koji je dobila premijera, pa ni po načinu na koji funkcionira, nije slična nijednoj vladi koju smo dosad imali. Kad o toj Vladi govorimo moramo zaboraviti sve ono što smo naučili s dosadašnjim hrvatskim vladama, upozorava profesor političkih znanosti Anđelko Milardović. Turbulencije u Vladi će sadašnjim intenzitetom trajati, upozorava on, najdalje do kraja srpnja dok se ne podijeli glavnina plijena, odnosno dok se ne imenuju čelni ljudi u državnim tvrtkama. Nakon toga nastupit će zatišje uvjeren je Milardović. S obzirom da novim izborima svi mogu puno izgubiti, i zastupnička i ministarska mjesta, Milardović je uvjeren da bi sadašnja Vlada mogla potrajati i dulje nego se čini na osnovi sadašnjih odnosa. No, hoće li jednako toliko Orešković biti premijer, ili će uspjeti preslagivanje i rekonstrukcija koju najavljuju zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i neki dužnosnici HDZ-a, teško je i gotovo nemoguće, kaže Milardović, procjenjivati u eksperimentu kakav Hrvatska nikada nije imala.
Tko će podržati reforme?
Da će i sljedeće mjesece kao i prva tri obilježiti nastojanja da se Vlada presloži, uvjeren je politički analitičar Žarko Puhovski, jer će HDZ i Karamarko i dalje nastojati zauzeti poziciju premijera za koju vjeruju da im nakon izbornih rezultata prirodno pripada.
Posljednji obračun u Vladi počeo je nakon Bandićeve najave slaganja nove parlamentarne većine, pa je Most u fokus stavio Inu i odnose Tomislava Karamarka i MOL-ovog konzultanta Josipa Petrovića, zapravo još nije razriješen ni prethodni sukob oko kadroviranja u MUP-u i reorganizacije policije. Otvoreno je i pitanje samostalnosti poreznog Uskoka, oko čega Most i HDZ također imaju suprotne stavove i potpuno je nejasno kako bi mogli postići kompromis.
– Dok ne uzme to što smatra da mu prirodno pripada Kramarko ostaje raditi na svjetonazorskom discipliniranju Hrvatske i zato se nikada neće odreći ministra Zlatka Hasnabegovića. U njegovim rukama nisu ni financije, ni pravosuđe, ni policija i naravno da mu ostaje jedino svjetonazorsko polje, pri čemu će i dalje tražiti načina da se Vlada presloži tako da on postane premijer, napominje Puhovski.
Je li premijer radi toga, kao i zbog svađa u Vladi, ogorčen kako tvrde pojedini mediji ne znamo, ali ljudi bliski njemu kažu da je miran, jer je potpuno jasno da iza svih najava preslagivanja i rekonstrukcija stoji samo želja da stranka koja je u Vladi najjača zavlada i premijerskom pozicijom.
– I napadi koalicijskih partnera iz Domoljubne koalicije na Most, i najave rekonstrukcije Vlade iz samog HDZ-a i Bandićeva priča o preslagivanju pokazuju da su u HDZ-u frustrirani sadašnjom situacijom i time da je ne mogu promijeniti, kažu naši sugovornici bliski premijeru. Ne sumnjaju da će se ti pokušaji i dalje nastaviti, ali napominju da im matematika kad su u pitanju zastupničke ruke u parlamentu ne ide u prilog iako su u jednom trenutku u jednadžbu pokušali ubaciti i deset HNS-ovih zastupnika.
Na pitanje stigne li se itko baviti toliko najavljivanim reformama, naši sugovornici odgovaraju da to rade i premijer i ministri, te da će se to uskoro vidjeti u Nacionalnom programu reformi. Iz onog što je dosad procurilo u javnost pitanje je koliko će se baš sve te reforme svidjeti i samim zastupnicima vladajuće većine u Saboru koji moraju dići ruke za zakone u koje će te reforme biti ugrađene. Naime, zasad znamo da je plan povećati cijenu dopunskog osiguranja, životnu dob za odlazak u mirovinu, kazne za one koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Potezi su to koji znače zamjeranje velikom broju HDZ-ovih birača i pitanje je hoće li HDZ-ovci za njih dići ruke ako ih provodi Vlada koju ne smatraju istinski svojom. Neki njihovi zastupnici priznali su nam da će imati ozbiljnih dvojbi kad bude trebalo podržati takve odluke.
