Ispitivanje rađeno prema EuroRAP-u pokazalo je da je riječ o možda najrizičnijoj cesti u Hrvatskoj, a da bi bila dovedena u kakav takav red potrebna su joj ulaganja od 311 milijuna eura i to kroz predloženih 27 mjera sanacije i poboljšanja
ZAGREB Više od dvije trećine Jadranske magistrale odnosno državne ceste D8 ne zadovoljava niti minimalne međunarodno prihvaćene sigurnosne standarde – pokazalo je ispitivanje Prometnog fakulteta u Zagrebu rađeno prema EuroRAP-u (European Road Assesment Programme), čiji je nositelj u Hrvatskoj HAK. Ovim se programom bilježe nedostaci određene prometnice, ali i predlažu poboljšanja koja spašavaju ljudske živote. Da bi D8, možda najrizičnija cesta u Hrvatskoj, bila dovedena u kakav takav red potrebna su joj ulaganja od 311 milijuna kuna, kaže računica prometnih stručnjaka.
Oni su cijelu cestu, dužine 643 kilometra, snimili iz posebnog vozila, pri brzini od 90 km/h, nakon čega je analizirana svaka dionica te donesen zaključak kako je riječ o cesti visokog rizika, na kojoj smrtno stradava čak šest posto od ukupno stradalih u prometu.
Crne točke
Zbog svojih mnogobrojnih opasnih dijelova i objekata uz cestu – provalija i litica, izbočenih stijena, nezaštićenih stupova, naglo prekinutih ograda te velikog broja nepreglednih i nekvalitetno projektiranih raskrižja, rizik od prometnih nesreća s poginulim ili teško ozlijeđenim osobama izrazito je visok na većini dionica Jadranske magistrale. Cesta je ocijenjena kao izrazito opasna za motocikliste, pješake, vozače i putnike u vozilu. Čak jednu četvrtinu ove ceste čine crne prometne točke, odnosno visokorizični dijelovi, više od četiri petine ceste nije prihvatljivo za vožnju motociklima, a za pješake je velika opasnost od teškog i smrtnog stradavanja utvrđena na čak 90 posto ovog pravca.
U cijeloj EU živi tek osam posto svjetske populacije, a događa se čak dva posto smrtnih stradanja na cestama. U 28 članica Unije je 2010. godine na cestama poginulo 31.500 ljudi, a lani 25.600. U Hrvatskoj je prije pet godina bilo 426 smrtno stradalih, lani 308. U Europi na svakih milijun stanovnika na cesti pogiba 51 čovjek, a u Hrvatskoj njih 73, što nas svrstava na loše 22 mjesto po broju stradalih na cestama.
Dionica Jadranske magistrale od Novog Vinodolskog do Zadra ocijenjena je s tek jednom, od mogućih pet zvjezdica, situacija je, s tri zvjezdice, bolja samo oko Splita, dok zvjezdice ponovno padaju kad se put od Splita nastavi prema Dubrovniku. Ostatak ceste je ocijenjen dvojkom. Izrazito je kritična dionica Senj-Stinica, duljine nešto veće od 35 kilometara, na kojoj je jednu zvjezdicu jedva zaslužilo 90 posto prometnice.
27 mjera
Kako je kazao Marko Ševrović s Prometnog fakulteta, Jadranska magistrala je općenito cesta s prekrasnim pogledom, ali i vrlo opasna. Da bi se situacija popravila, predloženo je 27 mjera sanacije i poboljšanja koja bi, izračunali su stručnjaci, u narednih dvadeset godina spriječila 2.082 prometne nesreće sa smrtnim i teškim ozljedama. Svaka bi od 311 milijuna uloženih kuna, naglasio je Ševrović, vratila četiri kune kroz spašene ljudske živote.
Osim na Jadranskoj magistrali, HAK je na isti način do sada dao analizirati i zabilježiti sve opasnosti i na cestama D2 i D1, kao i na dijelu A1 i A6 te je, zahvaljujući predloženim poboljšanjima, broj stradavanja smanjen za oko 20 posto. Na pitanje ne bi li oni koji upravljaju cestama i autocestama – Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste i same, bez ovakvih, posebno naručenih projekata, trebale uočavati opasna mjesta na cestovnim pravcima i sanirati ih, Ševrović odgovara kako je u velikoj mjeri krivac za mnoge propuste i manjkavo zakonodavstvo. Kao primjer je naveo završetke ograda uz ceste, koji su opasni jer se auto, ukoliko u njih udari, može okrenuti na krov i pasti u provaliju. Prema važećim propisima, takvi završeci ograda nisu problematični.
