Grad: Rijeka
Danas: 16° moguća kiša
Sutra: ° °
27. ožujka 2017.
Negativna društvena klima

Netolerantni: Pola srednjoškolaca smatra homoseksualnost poremećajem ili - bolešću

Gotovo tri četvrtine LGBT osoba u Hrvatskoj doživjelo je neki oblik nasilja / Reuters
Gotovo tri četvrtine LGBT osoba u Hrvatskoj doživjelo je neki oblik nasilja / Reuters
Autor:
Objavljeno: 21. veljača 2017. u 7:18 2017-02-21T07:18:00+01:00

Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, izvijestila nas je pravobraniteljica  Višnja Ljubičić

ZAGREB  Polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila bi LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću – već ta dva podatka potkrepljuju ocjenu kako je »negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta«, što je za naš list izjavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

»Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost, i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu«, kazala je za naš list Ljubičić kada smo je zamolili komentar nakon napada suzavcem na LGBT zajednicu u zagrebačkom klubu Super Super u noći s 11. na 12. veljače.

»Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo  željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije«, ocjenjuje pravobraniteljica.

Politička (ne)pismenost

Tu je ocjenu Ljubičić argumentirala zabrinjavajućim podacima iz nedavnih istraživanja: prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama »trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade«. Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju.

Znatno veći broj prijava za rodnu diskriminaciju

Pravobraniteljica nam je dostavila i broj slučajeva diskriminacije prema spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu, koje je zaprimio njezin ured.  Od 2009. godine, kada je zabilježeno osam slučajeva, brojka sustavno raste do 39 u 2012. godini, da bi u sljedećim godinama opadala, pa je u 2015. pala na 18, te u prošloj godini na 16 prijavljenih slučajeva. Raste zato broj prijava za diskriminaciju po osnovi rodnog identiteta, pa ih je u 2015. pravobraniteljica primila pet, a u prošloj čak četrnaest. U ukupnome broju prijava Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, slučajevi diskriminacije zbog spolnog odabira i rodnog identiteta ipak čine uvjerljivu manjinu, ne prelazeći nikada pet posto ukupnog broja prijava.

Štoviše, istraživanje koje je u nekoliko zemalja provelo Međunarodno udruženje LGBT osoba, ILGA, pokazalo je kako devet posto Hrvata smatra da bi homoseksualizam trebalo kriminalizirati, dok bi se četvrtina ispitanika, 25 posto, »osjećala loše« kad bi za susjeda imali LGBT osobu.

Neprijavljeno nasilje

Kada je riječ o nasilju, Hrvatska je, upozorava pravobraniteljica, u samome europskom vrhu. »Prema dostupnim podacima Agencije za temeljna prava EU (FRA), Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja: čak 22 posto osoba koje su sudjelovale u istraživanju FRA«, izvijestila nas je pravobraniteljica.

Podsjećajući i na istraživanje nevladine organizacije Zagreb Pride iz 2013., o kojem je naš list nedavno pisao, a prema kojem je gotovo tri četvrtine LGBT osoba u Hrvatskoj doživjelo neki oblik nasilja, pravobraniteljica konstatira kako je »evidentan problem neprijavljivanja nasilja«. Jedan od razloga zbog kojega žrtve najčešće ne prijavljuju nasilje »vjerojatno je taj što je psihičko nasilje najzastupljeniji oblik, a ono se općenito rijetko prijavljuje«.

Sugerirajući što valja učiniti da bi se situacija poboljšala, pravobraniteljica ističe kako valja »ustrajno i kontinuirano promicati toleranciju i uvažavanje različitosti, posebno u području obrazovanja i medija«. Valja, potom, educirati provoditelje zakona, kao i tužitelje i suce koji odlučuju u sporovima za diskriminaciju, a posebno u kaznenim predmetima. Ističući da valja poboljšati prikupljanje i obradu podataka, pravobraniteljica je na nedavnome sastanku s ministrom pravosuđa »ukazala na potrebu sveobuhvatnijega praćenja podataka o zločinima iz mržnje prema LGBT osobama u pravosudnim predmetima«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka