Zbogom županijama

Nestaje desetak općina u PGŽ, Hrvatska u pet regija

Tihana Tomičić

Općine za koje se pokaže da ne mogu samostalno izgraditi ni dječji vrtić neće opstati već do lokalnih izbora 2013. godine. To se u prvoj fazi neće ticati niti jedne općine u PGŽ, ali bi se do 2017. godine moglo ticati gotovo trećine općina i gradova u Hrvatskoj



Preustroj regija po EU kriteriju od 800 tisuća stanovnikaSDP planira do lokalnih izbora u svibnju 2013. godine ukinuti one općine koje ne zadovoljavaju kriterije financijske održivosti, a to znači sve one čiji su proračuni manji od dotacija koje danas dobivaju od države. Takvih je otprilike šezdesetak, i one se planiraju pripajati postojećim susjednim općinama.


  Obećanje SDP-a partnerima iz IDS-a jest da se postojeći dostignuti standard samouprave u Istri neće dirati, niti ugrožavati. S druge strane, one općine za koje se pokaže da ne mogu samostalno izgraditi ni dječji vrtić neće moći opstati već i do lokalnih izbora 2013. godine. To se međutim, u prvoj fazi neće ticati niti jedne općine u PGŽ, koja je općenito u svemu iznad prosjeka Hrvatske, ali bi se do 2017. godine itekako moglo ticati gotovo trećine od postojećih 550 općina i gradova u Hrvatskoj, jer istraživanje Ministarstva uprave, o čemu je svojedobno govorila i premijerka Kosor, kaže da čak 197 lokalnih jedinica danas prima dotacije odnosno pomoći iz države u iznosu od 30 do čak 90 posto. 



Kontakti s HUP-om, sindikatima…


U vrhu SDP-a tvrde da ne misle izlaziti ni sa kakvom komunikacijom strategijom pred javnost sve do pred izbore, jer ne žele da im HDZ ukrade ekonomska i druga rješenja, niti da ih zloupotrebljava u kampanji, kao što je bilo 2007. godine. No, umjesto toga, vodeći ljudi stranke obavljaju intenzivne razgovore sa svim strukturama civilnog društva, poput HUP-a, sindikata,  raznih komora i drugih institucija, gdje ih detaljno upoznaju sa svojim programima i planovima, te traže podršku, pa će se tako upravo danas održati jedan takav susret s čelnicima poslodavaca u HUP-u.


Plaće u javnom sektoru neće se dirati




Nema nikakve šanse da diramo u plaće zaposlenih u javnom sektoru, jer one ionako tek prate troškove života, a i time bi dodatno smanjili ukupnu potrošnju, te dodatno zaštopali gospodarstvo. Toga se dakle nitko ne mora bojati – kaže naš sugovornik iz vrha SDP-a.


Država će graditi nove hotele


Na skupu u Jezerčici ekonomski strateg Slavko Linić govorio je, osim uobičajenih najava o porezu na imovinu i ekstraprofite, i o velikom investicijskom ciklusu u energetici, ali i hotelskom sektoru. S obzirom da je država vlasnik desetaka zapuštenih i praktički ruiniranih hotela duž obale, od Dubrovnika, preko Zadra do otoka, pa i kvarnerskih, plan je hotele obnoviti državnim novcem, izravnim investicijama iz proračuna i graditi nove objekte visokih kategorija. U takve investicije može se krenuti odmah, po preuzimanju vlasti, budući da imovinsko-pravnih problema nema, a i zaposlit će se hrvatska građevina. Hoteli se ne bi ni kasnije prodavali, ali bi se praktički koncesionirali, odnosno davali na upravljanje renomiranim svjetskim firmama. »To je jedan od načina da Hrvatska počne zarađivati devize«, kaže naš izvor iz stranke.



EU kriterij


Kad su u pitanje isključivo općine, prema analizi američkog magazina Forbes, čak 221 općina od ukupno 428 općina u RH nije ekonomski održiva, no naravno različite su proporcije državnih dotacija, te će neke od njih svakako opstati i nakon reforme. SDP se zalaže za višetipski model samouprave, što bi značilo da će glavni kriterij do završetka reforme 2017. biti ne samo financijski nego i funkcionalni, dakle ticat će se i ljudskih resursa itd., a to znači da nije presudno bitna veličina općine nego njezina efikasnost.


U prijevodu, ako se primjene stroži kriteriji, o kojima piše i Forbes, tada bi nakon 2017. godine u PGŽ, primjerice, moglo biti ukinuto i desetak općina. Mogao bi nestati dobar dio manjih općina u Gorskom kotaru (svakako bi opstali centri – Čabar, Delnice i Vrbovsko), svakako i dio riječkog prstena jer su neke od tih općina financijski veoma slabe, poput Klane, dok drugi dio njih u zaleđu i na Grobniku ograničava razvoj Rijeke, a sigurno bi stradao i dio jedinica na Liburniji, poput Mošćeničke Drage, gdje se može očekivati povezivanje s većim jedinicama.


  Također, do polovine 2013. godine planiraju se preustrojiti postojeće statističke regije i prilagoditi ih EU-kriteriju od 800.000 stanovnika. Danas su takve dvije – jadranska i kontinentalna, a u planu je da ih bude pet, od kojih bi jednu činile Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, drugu Dalmacija, treću Slavonija, četvrtu Zagreb te petu sjever Hrvatske (koji bi obuhvatio i dio Zagreba), jer se smatra da će se na taj način puno bolje iskoristiti sredstva europskih fondova, a samim time, to će postati i osnova za regionalni preustroj Hrvatske. Kompletna reforma unutarnjeg ustroja Hrvatske planira se do drugih po redu lokalnih izbora, do svibnja 2017. godine, i dotad neće biti ukidanja postojećih županija, ali je plan da se u mandatu SDP-ove vlade, ako se izbori osvoje, već uspostavi pravni okvir i donesu sve političke odluke u tom smjeru.   

Facelifting sustava


– Prva faza nove decentralizacije donijela bi ventiliranje, »facelifting« postojećeg sustava, uz daljnje jačanje dijela ovlasti i financijskih kapaciteta lokalne samouprave u sektoru inspekcija, socijale, zdravstva i školstva, a druga faza bi donijela kompletnu reformu. Pokazalo se da je regionalni ustroj preduvjet razvoja, pa pogledajmo, danas su po svemu na začelju Europe Grčka i Hrvatska, najcentraliziranije države – kaže potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina, koji vodi SDP-ovu radnu grupu za projekt decentralizacije, i koji jučer nije mogao izbjeći pitanja novinara na tu temu.


  Čelnik Antikorupcijskog vijeća Željko Jovanović govori o mogućim uštedama u provođenju javnih nabava: »Javne nabave su proteklih godina iznosile i do 45 milijardi kuna godišnje, pa se još većom transparentnošću u provedbi natječaja može uštedjeti milijarde kuna. Prema procjenama neovisnih stručnjaka, samo u telefoniji u sustavu državne uprave u Hrvatskoj leži najmanje 300 milijuna kuna mogućih ušteda godišnje.


 Istovremeno iskustva članica EU koje su u postupke javne nabave uvele elektroničku dražbu pokazuju da su postignute uštede kroz smanjenje cijene od 17 do 30 posto. Upravo u tom smjeru idu i planovi SDP-a, i da se bez ikakvih problema znanjem i odgovornošću u sustavu javne nabave može odmah uštedjeti milijardu kuna godišnje«.