Potpora za očuvanje radnih mjesta dobit će i zakonsku formu

»Neradni petak« dogodine će biti i u zakonu

Gabrijela Galić

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema Zakon o potporama i skraćenom radnom vremenu, kojim će obuhvatiti paket mjera namijenjen poslodavcima koji se nalaze u teškoćama.



ZAGREB  Potpora za očuvanje radnih mjesta, mjera koja se još naziva i »neradni petak« od iduće godine trebala bi biti regulirana zakonom.


Naime, ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema Zakon o potporama i skraćenom radnom vremenu, kojim će obuhvatiti paket mjera namijenjen poslodavcima koji se nalaze u teškoćama.


Osim »neradnog petka« tim bi zakonom vjerojatno bile obuhvaćene i ostale mjere aktivne politike zapošljavanja koje su izravno namijenjene očuvanju radnih mjesta poput potpore za zapošljavanje kod drugog poslodavca, ili potpora za usavršavanje radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija ili promjene proizvodnog programa poslodavca.




Sve te potpore sada su regulirane paketom mjera aktivne politike zapošljavanja, koja će se primjenjivati do srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju nakon čega bi se primjenjivao nacionalni plan reformi.


Kako Hrvatska s ulaskom u Uniju računa da bi mogla privući sredstva iz Europskog socijalnog fonda za aktivne mjere na tržištu rada, tako će postojeće programe prilagođavati.


A osim ozakonjenja potpora za očuvanje radnih mjesta i skraćenog radnog vremena, ići će se i u izradu novog zakon o posredovanju pri zapošljavanju, kao i zakona o zapošljavanju na povremenim i privremenim poslovima.


Svi ti zakoni trebali bi biti doneseni tijekom ove godine kako bi na snagu stupili s prvim danom 2014. godine. 


Potporom za očuvanje radnih mjesta trenutno je obuhvaćen 261 radnik u tri poduzeća iz drvne i prehrambene industrije.


Najdulje šest mjeseci država će tako isplaćivati razliku neto plaće za skraćeni radni tjedan 52 radnika u PIK-u Rijeka te 209 radnika u dva poduzeća čabarskog Finvest Corp-a.


Uskoro bi moglo biti 700 radnika kojima država nadoknađuje »satnicu«, odnosno neto razliku do plaće koju su primali prije no što im je radni tjedan skraćen.


Naime, pred zaključenem su razgovori s dvije manje slavonske tvrtke koje zapošljavaju 16 radnika.


Ozbiljno se razgovara i s poduzećem Održavanje vagona, tvrtkom kćeri HŽ Carga koja zapošljava nešto manje od 200 radnika.


U tekstilnoj industriji na pomoć države ozbiljno računa Galeb Omiš koji zapošljava 370 radna u tekstilnoj industriji i kampu »Galeb«.