Grad: Rijeka
Danas: 15° pretežno oblačno
Sutra: -3° 4° snijeg
25. studenoga 2017.
Završeni razgovori s kandidatima

Nema podršku: Omejec "nije imala snage staviti abortus na sjednicu" a sada traži treći mandat

Traži mandat i kaže da je u neugodnoj situaciji – Jasna Omejec / snimio T. KRIŠTO / CROPIX
Traži mandat i kaže da je u neugodnoj situaciji – Jasna Omejec / snimio T. KRIŠTO / CROPIX
Autor: ,
Objavljeno: 18. svibanj 2016. u 15:25 2016-05-18T15:25:45+02:00

Drugi sastav Ustavnog suda nije imao kapacitet za to pitanje i mislim da je dobro da ga nije rješavao, kazala je Omejec, dodavši da je ovaj saziv bio sposoban za to, ali ona »nije imala snage uvjeriti sjednicu Ustavnog suda da uđemo u taj predmet«

Jasna Omejec u Ustavnom sudu je odradila dva uzastopna mandata, u ukupnom trajanju od 16 godina, ali svejedno želi i treći. Na azgovoru s članovima saborskog Odbora za Ustav, ona je gotovo molećivim glasom apelirala na njih da joj omoguće ostanak u Ustavnom sudu, u kojem je od 2008. predsjednica. Iako se prije nje niti jedan ustavni sudac nije kandidirao i za treći mandat.

Antičević Marinović za samo jedan mandat

Ingrid Antičević Marinović uvjerena je da bi ustavni suci morali biti ograničeni na samo jedan mandat.

– Na taj način ne bi gledali kako će se njihova odluka svidjeti određenoj političkoj kandidaturi. Stoga, smatram da bi Sabor trebao promijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu, istaknula je SDP-ova zastupnica.

Izbor struke

Jasna Omejec nema podršku niti parlamentarne većine, niti manjine, i sigurno neće ući na listu deset kandidata o kojima će se izjašnjavati zastupnici, no unatoč tome iznosila je jučer argumente zašto je nužno da i dalje bude u Ustavnom sudu. Makar ona zapravo nikad nije smjela ući u tu instituciju, jer je 1999. isključivo zbog Jasne Omejec uvjet od 15 godina pravnog staža promijenjen u 12 godina.

– Nisam se ovaj put sama kandidirala, nego je to učinio Pravni fakultet u Zagrebu, a pridružio im se i Ekonomski fakultet. Dakle, struka je rekla što misli o trećem mandatu Jasne Omejec, a sada se treba izjasniti politika. Čitala sam da postoji dogovor da se nikome neće omogućiti treći mandat u Ustavnom sudu. Ja sam u neugodnoj situaciji, ali vjerujem u vašu racionalnu prosudbu, uvjeravala je Jasna Omejec članove Odbora za Ustav.

Kandidati za ustavne čekali dva i pol sata

Posljednja skupina kandidata za ustavne suce koji su se u srijedu u 9 sati trebali predstaviti saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, zbog glasovanja u sabornici, morali su čekati gotovo dva i pol sata na saborskim hodnicima.

U javnosti su se zadnjih dana pojavila nagađanja kako je već postignut politički dogovor između SDP-a i HDZ-a oko konkretnih imena za 10 budućih sudaca Ustavnog suda što šef saborskog Odbora za Ustav Robert Podolnjak u sinoćnjoj emisiji "Otvoreno" nije opovrgnuo.

To su, kako mediji navode, na SDP-ovoj listi Josip Leko, Ingrid Antičević Marinović, Rajko Mlinarić, Lovorka Kušan i Andrej Abramović, dok su na HDZ-ovoj Mario Jelušić, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Branko Brkić i Davorin Mlakar.

Prema njezinom mišljenju, u nekonsolidiranim demokracijama kakva je Hrvatska, nema puno ustavnih stručnjaka koji bi nastavili tamo gdje je u Ustavnom sudu ona stala. Međutim, Jasna Omejec, čije je saslušanje najdulje trajalo, pola sata, priznala je pogreške koje je počinila kao ustavna sutkinja. Više od 20 godina Ustavni sud nije odlučio o zahtjevu za zabranu abortusa.

– Drugi sastav Ustavnog suda nije imao kapacitet potreban za to pitanje i mislim da je dobro da ga nije rješavao. Ovaj saziv od 2011. bio je sposoban za to, posebno zato što je 2010. Europski sud za ljudska prava postavio pravni okvir za odluku, ali ja nisam imala snage uvjeriti sjednicu Ustavnog suda da uđemo u taj predmet, objasnila je Jasna Omejec.

Dogovor većine

Za razliku od nje, Josip Leko, Ingrid Antičević Marinović i Davorin Mlakar bit će na listi deset kandidata i vjerojatno će javnim glasovanjem biti izabrani za ustavne suce. Takav je dogovor parlamentarne većine i manjine. Zato članovi Odbora za Ustav njih troje nisu previše maltretirali pitanjima. Leko nije bio ni motiviran za opširnije odgovore, dok su nekadašnja SDP-ova ministrica pravosuđa i bivši HDZ-ov ministar uprave bili raspoloženi za razgovor.

– Dugo sam razmišljao o kandidaturi, a prevagnulo je to što sam kao zastupnik uočio da je vrlo važno nastaviti gradnju hrvatskog društva na Ustavu koji predviđa trodiobu vlasti, suradnju i međusobnu kontrolu. To je za mene izazov, rekao je Leko.

Mlakar smatra da sa svojim iskustvom iz zakonodavne i izvršne vlasti može biti od koristi u Ustavnom sudu i da bi u njemu trebali biti zastupljeni ljudi različitih svjetonazora. Upozorio je i da je Ustavni sud posljednjih godina toliko proširio svoju nadležnost da je postao preopterećen gomilom predmeta koji mu dnevno pristižu.

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak je, u tek nešto više od sat vremena 'odradio' pojedinačne razgovore sa posljednjom skupinom kandidata za suce Ustavnog suda, a njih devet pokušalo je objasniti zbog čega upravo sebe smatraju najkvalificiranijim za jedno od deset mjesta u tom sudu.

Kandidati obećavali promijeniti broj mobitela

Neki su, odgovarajući na pitanja članova Odbora, obećavali da će, budu li izabrani u taj sud, promijeniti broj mobitela, neki su pak tvrdili da su suci u Hrvatskoj prilično neovisni, no svi su se složili oko toga da je nedopustivo da na Ustavnom sudu predmet 'leži' 20 godina.

Odvjetnica Sanja Mišević mišljenja je da kada je riječ o tom predmetu nije bilo dovoljno hrabrosti za donošenje odluke. "Znam da mislite na Zakon o pobačaju", odgovorila je Mišević članu Odbora SDP-ovcu Peđi Grbinu koji je identično pitanje tijekom protekla tri dana postavljao svim kandidatima.

"Svi sudovi imaju istu bolest, a predmeti bi, uz određene iznimke, trebali biti rješavani redom kojim su zaprimani", mišljenja je jedini javni bilježnik među kandidatima Anđelko Stanić.

Odvjetnik Alen Ivković se založio za produljenje mandata ustavnih sudaca na 10 godina uz mogućnost još jednog mandata.

Sudac zagrebačkog županijskog suda Oliver Mittermayer založio se za regionalnu zastupljenost sudaca te je naveo primjer Državnog sudbenog vijeća koje je, tvrdi, imalo članove iz Zagreba i Splita, ali ne i Osijeka, Rijeke i Istre.

Odvjetnik Rajko Mlinarić odgovarajući na pitanje o Zakonu o kaznenom postupku rekao je da je 2009. donošenjem tog zakona napravljen disbalans između poštivanja ljudskih prava i represivnih mjera kojima država hoće smanjiti kriminalitet. Išlo se, tvrdi, na štetu, osoba koje su u kaznenom postupku.

Savjetnik ministra pravosuđa i kandidat za ustavnog suca Zorislav Kaleb mišljenja je kako je dosegnut dovoljan stupanj neovisnosti sudaca u Hrvatskoj, no i složio se kako uvijek može i bolje.

Priznao je da suci ne mogu biti po strani od aktualne politike pa su tako i neke presude izvedene dijelom iz medijskih napisa.

Odvjetnik Jovan Donevski zadržao se na razgovoru tek nekoliko minuta, a na pitanje što ga kvalificira za rad u Ustavnom sud uz svoje osobne kvalitete koje je naveo poručio je i kako će, postane li sudac, promijeniti broj telefona pa nitko na njega neće moći utjecati.

Na pitanje predsjednika Odbora Roberta Podolnjaka misli li da je to dovoljno uzvratio je: "Je! Hoću biti neovisan!"

Po završetku razgovora Podolnjak je novinarima rekao kako su tijekom protekla tri dana imali izvanredno velik broj kvalitetnih kandidata, njih 46, te da je javni poziv doveo do toga da se prijavio reprezentativni broj uglednih pravnika.

"Posao Odbora će biti zahtjevan i mi ćemo u narednim danima utvrditi hodogram aktivnosti, a konačna odluka o njima bi se trebala donijeti 3. lipnja na saborskoj sjednici", rekao je Podolnjak.

Na pitanje novinara postoji li već, kako mediji pišu, između SDP-a i HDZ-a usuglašena lista od 10 imena ustavnih sudaca, Podolnjak je uzvratio: "Ne mogu unaprijed govoriti o čvrstoj listi kandidata i o onom o čemu pišu mediji".

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka