Nakon pet godina što se povlači problem IMZ-a, teško mogu u deset dana donijeti odluku o tome što i kako ćemo nastaviti s tom tvrtkom, oprezan je novi ministar zdravlja Dario Nakić
ZAGREB Važnost Imunološkog zavoda je golema, svakako ćemo raditi na tome da čim prije dođe do obnove proizvodnje u tvrtki koja već mjesecima stoji na mrtvoj točki, rekao nam je ministar zdravlja, Dario Nakić, u povodu jučerašnjeg sastanka s v.d. ravnateljicom Imunološkog zavoda, Nevenkom Kovač.
– Djelatnost Zavoda jako nam je bitna, ali prije nego donesem definitivne odluke vezane uz Imunološki, moram vidjeti kakvo je stanje u tvrtki, upoznati se detaljnije sa stanjem na tržištu, osobito domaćem, da vidim što nam ona znači, kaže Nakić.O konkretnim koracima koje će poduzeti da se ubrza proces preoblikovanja IMZ-a iz dioničkog društva u javnu ustanovu, što još nije do kraja razriješeno, i ishoduju proizvodne dozvole o kojima ovisi hoće li IMZ nastaviti proizvodnju cjepiva i krvnih pripravaka ili ne, ministar zasad ne želi govoriti.
– Nakon pet godina što se problem opstanka i budućnosti Imunološkog zavoda povlači, teško da mogu u deset dana donijeti definiranu odluku o tome što i kako ćemo nastaviti s tom tvrtkom, oprezan je Nakić. Situacija u IMZ-u više je nego kompleksna, jer se od kolovoza prošle godine, kad je uredbom Vlade postao javna ustanova od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, nije uspjelo zastarjele proizvodne pogone u Rockfellerovoj dovesti do razine prihvatljive za obnovu proizvodnje. U tijeku je postavljanje novog pročistača vode, što je glavna prepreka obnovi proizvodnih dozvola za krvne pripravke i bakterijska cjepiva, no radovi zapinju zbog manjka novca. Nakon što zbog nesazivanja skupštine još uvijek nije u potpunosti promijenio status u javnu ustanovu, IMZ se opet našao u pat poziciji: kao trgovačko društvo ne može isplatiti potrebni novac jer mu je račun u blokadi, a kao javna ustanova ovisi o državnom proračunu, u kojem zasad, do donošenja novog proračuna, nije predviđena stavka za tu namjenu.
Bez dozvola za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka, IMZ još jednu godinu započinje neodrživom situacijom, gdje 200-tinjak zaposlenih radi s manje od 30 posto kapaciteta. Prerada krvne plazme donosila mu je 70 posto prihoda, a proizvodnjom virusnih cjepiva, koja im je preostala, ne mogu ni izbliza pokriti troškove.
