Rupa u sustavu

Neispunjeno obećanje: strukovnjaci opet ostali bez mature

Ljerka Bratonja Martinović



 Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je analizirao strukturu upisanih na fakultete, nije pobornik uvođenja strukovne mature, već smatra da treba mijenjati nastavne programe. 


    – Analize ukazuju da gotovo dvije trećine učenika četverogodišnjih strukovnih škola upisuju studij i to relativno često u svojoj struci. Analizom ovogodišnjeg ispita više razine iz matematike, po prvi je puta utvrđeno da učenici jednog strukovnog područja ostvaruju bolji prosječni rezultat od učenika gimnazijskog profila. Podaci govore da ovakva matura odgovara učenicima strukovnih škola, a upravo bi ih strukovna matura mogla sprječiti u ostvarivanju vlastitih želja, upozorava Jokić, te zaključuje da bi umjesto toga ministarstvo i struka bi trebali mijenjati sadržaj i proces učenja i poučavanja, i u strukovnim školama i u gimnazijama. 



   


 Neusklađeni programi




Učenici strukovnih škola već su počeli pohađati privatne instrukcije svjesni da ni na državnoj maturi, ni pri upisu na fakultet, nikako ne mogu parirati gimnazijalcima. U zagrebačkoj Grafičkoj školi, na primjer, nadati se nastavku obrazovanja mogu samo ako plate privatne sate poduke, jer se kod upisa na Grafički fakultet vrednuju bodovi ostvareni na državnoj maturi iz matematike više razine, te kemije ili fizike, predmeta koje ovi srednjoškolci u trećem i četvrtom razredu uopće ne slušaju! Kako im za ispite državne mature iz ova dva predmeta nedostaju pune dvije nastavne godine, mnoga djeca odlučuju se plaćati skupe instrukcije kako bi nadoknadila rupu u obrazovnom programu i pokušala upisati fakultet. Koliko je paradoksalno strukovno obrazovanje koje maturantima minira svaku šansu da upišu fakultet u svojoj struci, svjestan je i Dubravko Deželić, ravnatelj Grafičke škole. 


    – Naši učenici imaju tri sata matematike tjedno, sat manje od gimnazijalaca, imali su nešto lošije početne ocjene, i ne mogu im biti konkurencija kod upisa na fakultet. Strukovni fakulteti općenito upisuju daleko više djece iz gimnazija nego iz strukovnih škola, i tako se događa da djeca nadarena za struku ne prolaze, a primaju gimnazijalce koji ne znaju ništa o struci, kaže Deželić, uvjeren da su učenici koji prođu kroz strukovno obrazovanje kvalitetniji kandidati za strukovne fakultete. 


    Zbog neusklađenosti strukovnih programa i državne mature, prošle je godine prolaznost učenika Grafičke škole na maturalnim ispitima drastično pala. 


    – Svi naši učenici izlaze na državnu maturu, a prolaznost im je 78 posto. Međutim, zbog forsiranja više razine ispita, sve je lošija, veli Deželić. Zbog toga se na Grafički fakultet, koji dijeli isto dvorište s Grafičkom školom, upisuje smiješno mali broj djece. Godišnje ih maturira više od stotinu, a fakultet u zgradi prekoputa upiše svega pet do šest maturanata. Bez fakulteta, njihova je šansa da se zaposle u grafičkoj struci izuzetno mala.   


Maturanti pod stresom



Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Goran Sirovatka, slaže se da je prekasno uvoditi strukovnu maturu u ovoj školskoj godini s obzirom da su prijave već krenule, a uvjeti za upis na fakultet nisu se mijenjali. 


    – Ako nam ministarstvo naloži tako nešto, mi ćemo provesti. Ali činjenica je da su uvjeti za upis na fakultete definirani, a bilo bi dobro da budu usklađeni s državnom maturom. Osim toga, počele su i prijave za državnu maturu. Na pretprijavama imamo 32.000 kandidata, odnos prijava za osnovnu i višu matematiku ostao je isti, slično je i kod ostalih predmeta, a prijave traju do 1. veljače, kaže Sirovatka, koji smatra logičnim da se strukovna matura uredi tek za sljedeću generaciju maturanata.



Struktura upisa na fakultet pokazuje da se na studij uspijevaju upisati svi gimnazijalci u generaciji. Kod 4-godišnjih je strukovnih škola nešto drukčije – fakultet upišu dvije trećine maturanata. Neke su škole, poput Grafičke, očito u bitno lošijem položaju, jer priliku za visoko strukovno obrazovanje dobije manje od pet posto maturanata. 


    – Strukovna matura potrebna je da bi se vrednovalo strukovno obrazovanje. Ako učenici strukovnih škola polažu nešto što nisu učili, onda državna matura nema smisla. Nepravedno je da učenici strukovnih škola polažu isti tekst kao učenici gimnazija. Od jeseni mora postojati i strukovna matura. Naš je jedini cilj da maturanti nastave pisati svoje testove bez stresa, da pokažu stvarno znanje i upišu željene fakultete, rezolutan je bio ministar Jovanović ovog proljeća, kad se digla prašina oko ispita na državnoj maturi. Kako stvari stoje, maturanti će i ove godine biti pod velikim stresom, jer se koncept ispita nije mijenjao, a šanse da upišu željeni fakultet za mnoge od njih su ravne nuli.