ZAGREB   Može li se vjerovati deklaracijama na hrani? Sudeći prema zadnjem istraživanju BEUC-a, krovne europske udruge za zaštitu potrošača, puno se toga nije promijenilo od 2013. godine kada Europu potresla mesna afera potaknuta otkrićem da se u goveđim mesnim proizvodima, primjerice polugotovim lazanjama, umjesto govedine nalazi konjetina. Iako je taj skandal pod povećalo stavio što zapravo jedemo, puno toga nije se promijenilo.

Pogled izbliza

 Duboko smrznuti kroketi koji sadrže upola manje mesa od količine navedene na deklaraciji, sulfiti koji se koriste kako bi mljevena govedina izgledala svježije, piletina ili puretina, pa i neidentificirano meso koje se prodaje pod etiketom janjećeg ili telećeg kebaba, samo su neke od obmanjujućih praksi potrošača otkrivene u nedavno objavljenom BEUC-ovom izvješću »Pogled izbliza na meso koje jedemo – potrošači žele iskrene oznake« . 

BEUC-ove članice, potrošačke udruge iz nekolicine Europskih zemalja, naime, testirale su više vrsta proizvoda na bazi mesa u periodu od travnja prošle do kolovoza ove godine. Rezultati su pokazali veliki broj nepodudarnosti, a u nekim slučajevima i velike razlike, između onog što je na proizvodu deklarirano i onog od čega je proizvod doista sačinjen.Primjerice, istraga britanske potrošačke udruge »Which?«, pokazala je da je od 60 janjećih kebaba kupljenih za van u restoranima, njih 40 posto bilo kontaminirano drugim mesom. Tako je u 24 slučaja janjetina bila pomiješana s govedinom i piletinom, u sedam slučajeva janjeći kebab nije sadržavao ni grama janjetine, a u pet slučajeva uz janjetinu kebab je sadržavao i neidentificirano prekuhano ili dva puta kuhano meso. Španjolske i talijanske potrošačke udruge, pak, koncentrirale su se na mogućnost krivotvorenja telećeg kebaba konjskim ili svinjskim mesom. No, prevarili su se. Analiza je pokazala da se teletina zamjenjuje piletinom ili puretinom. Tako je u Španjolskoj od 25 analiziranih kebaba njih 20 sadržavalo piletinu, a u šest slučajeva pileće meso zauzimalo je 60 posto proizvoda. U Italiji neki od uzoraka teletinu su imali samo u nazivu proizvoda. Naime, analiza je utvrdila da se teleći kebab sastojao isključivo od puretine.

Pojačati kontrole

Nizozemska potrošačka udruga, pak, testirala je jelo koje bi trebalo biti sačinjeno od cjelovitih komada piletine i svinjetine. Međutim, 75 posto sadržaja jela bila je mješavina komadića mesa i mljevenog mesa. Test proveden u Belgiji pokazao je da neki gotovi proiozvodi, poput svinjskih medaljona, sadrže više od pet posto vode u sebi, ali voda – iako bi trebala – nije navedena kao sastojak tog proizvoda.

Problem su i skriveni aditivi u hrani. U svježem mesu ih uopće ne bi smjelo biti, dok su u vrlo limitiranim dozama dozvoljeni kod mesnih prerađevina. U svježe mljevenoj govedini u Portugalu, pronađeni su zabranjeni sulfiti koji mogu izazvati alergijske reakcije. U čak 23 od 26 uzoraka mljevenog mesa pronađen je taj alergan. 

Potrošači nemaju drugog izbora nego se oslanjati na deklaracije na proizvodima koje će im pomoći u njihovim odlukama o kupnji. Međutim, one uvijek ne otkrivaju istinu o tome što se nalazi u hamburgerima, kobasicama, mesnim prerađevinama, pa i svježem mjevenom mesu. BEUC ističe kako bi potrošači iz deklaracija na mesnim prerađevinama trebali znati što primjerice roštilj kobasice ili pečena svinjetina sadrže, jer »nitko ne želi kupiti vodu za cijenu mesa«. Stoga i od institucija EU traže da pitanje pojačane kontrole hrane kao i strože kažnjavanje prijevara s hranom i dalje bude jedno od ključnih politika. »Neodređene, netočne, pa čak i obmanjujuće oznake utvrđene u provedenim testovima, navode na potrebu strože provedbe zakonodavstva EU-a kako bi se osiguralo da informacije o hrani budu jasne i pouzdane«, ističe BEUC.