Most želi graditi manje sortirnice otpada / foto S. DRECHSLER
Interesni lobiji zagovaraju koncept velikih centara gospodarenja otpadom koji je loš i građanima ne donosi ništa dobro. Hrvatsku se zbog toga dovodi u lošu situaciju, a obavijest Europske komisije to i potvrđuje, kaže tehnički ministar Slaven Dobrović
Mala je vjerojatnost da će Hrvatska u zadanom roku, najkasnije do kraja godine, imati plan gospodarenja otpadom, a velika da će zbog toga plaćati penale EU-a i izgubiti 475 milijuna eura iz europskih fondova, namijenjenih zbrinjavanju otpada. Europska je komisija, podsjetimo, u petak od Hrvatske zatražila da svoje gospodarenje otpadom uskladi s europskim propisima te nam dala dva mjeseca da joj odgovorimo što smo po tom pitanju učinili, odnosno što planiramo učiniti. Ne odgovorimo li joj na zadovoljavajući način, protiv nas može pokrenuti postupak zbog povrede europskog prava te nas dovesti pred Sud EU-a.
Kronološki, prije nešto više od deset godina smo prvo odlučili graditi velike centre za gospodarenje otpadom, poput završenih centara Marišćina i Kaštijun, dok ih je u nekoj fazi planiranja ili izgradnje još 11. Za te smo centre svojevremeno dobili zeleno svjetlo EU-a te i sredstva iz europskih fondova, no EU kriteriji su se, ili možda lobiji, u međuvremenu promijenili pa takva velika postrojenja, u kojima se sakupljeni otpad obrađuje, više nisu »u modi«. Novi zahtjevi EU-a nalažu cirkularnu ekonomiju, u kojoj najmanje 50 posto otpada mora biti odvojeno i reciklirano, zbog čega je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović odlučio raščistiti sa županijskim centrima za gospodarenje otpadom, odnosno značajno smanjiti njihove kapacitete, te pustio u proceduru nacrt novog plana gospodarenja otpadom koji predviđa gradnju 70-ak manjih sortirnica otpada, reciklažnih dvorišta, kompostana, a prioritet daje sortiranju otpada u kućanstvima.
Novi bi parlamentarni izbori, međutim, vrlo lako mogli ponovno donijeti zaokret te u život vratiti velike centre za gospodarenje otpadom. Pritom, Europsku komisiju naši izbori ne zanimaju, a još manje to tko je u Hrvatskoj na vlasti. Zanima ju samo ispunjenje zadanih ciljeva koje, po svemu sudeći, nećemo stići ispuniti.
Izbjeći postupak
Osim što se novom planu Mostovog ministra protive i HDZ i SDP, čiji je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović gurao projekte velikih 13 županijskih centara za gospodarenje otpadom, s nacrtom Dobrovićevog plana nije zadovoljna ni Europska komisija, kojoj u cijeloj priči nedostaje troškovna, ekonomska analiza novih projekata, no najnezadovoljnija je činjenicom što Hrvatska čak dvije godine kasni s donošenjem plana koji bi trebao smanjiti količine otpada na »izvoru«, odnosno kojim bi se građane poticalo na smanjenu upotrebu ambalaže, kao i s planom gospodarenja otpadom.
»Nakon ovakvog upozorenja Hrvatska treba donijeti finalnu verziju plana gospodarenja otpadom, poslati je Europskoj komisiji na čitanje i zatim ga, sukladno primjedbama, dorađivati. Tako bi se izbjegao postupak protiv Hrvatske na sudu, a i omogućilo povlačenje EU sredstava. To je, međutim, nemoguće jer plan opstruira HDZ, koalicijski partner ministra Dobrovića, što znači da je i 475 milijuna sredstava iz fondova, koje bi mogli koristiti do 2023. godine, na kocki«, neslužbeno napominju u Dobrovićevom ministarstvu. HDZ Dobrovićev plan, međutim, odbija pustiti do sjednice Vlade, a neslužbene informacije kažu da će glasati protiv njega ako ga nekim slučajem premijer Tihomir Orešković ipak, u dogovoru s Mostom, stavi na dnevni red.
Skupi centri
I HDZ i SDP podržavaju gradnju velikih županijskih centara za gospodarenje otpadom, čija se pojedinačna cijena kreće od 30 do 60 milijuna eura. Marišćina i Kaštijun su izgrađeni za ukupno 60 milijuna eura, dok Dobrovićev plan kaže da bi i ostali centri išli u izgradnju, no samo dva – Biljane Donje i Bikarac s kapacitetima kakvi su i predviđeni od početka, dok bi kod ostalih devet centara ti kapaciteti morali biti smanjeni za čak 75 posto. Dobrović je uvjerenja kako su centri jako skupi, a ne ispunjavaju cilj recikliranja najmanje 50 posto otpada do 2020. godine, budući da se u njima od prikupljenog otpada stvara gorivo. Građani bi, prema njegovom mišljenju, još godinama skupo plaćali gradnju takvih centara, a cilj koji postavlja EU ne bi bio zadovoljen.
»Interesni lobiji zagovaraju koncept velikih centara gospodarenja otpadom koji je loš i građanima ne donosi ništa dobro. Hrvatsku se zbog toga dovodi u lošu situaciju te stoga moramo napraviti zaokret u politici gospodarenja otpadom. Ova obavijest Europske komisije to i potvrđuje. Inzistirat ćemo na našem planu gospodarenja otpadom koji je na tragu onoga što se od Hrvatske traži. Ne želimo da naši građani zbog raznih lobija plaćaju visoke račune za otpad i penale«, ističe ministar Dobrović.
