Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Poznati fizičar

Našao prostor za svoj honorar: Paar popljuvao Jokićevu reformu, pa po njoj napisao udžbenik

Foto arhiva NL
Foto arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 11. rujan 2019. u 7:22 2019-09-11T07:22:40+02:00

Fizičar Paar je i ranije bio autor školskih udžbenika i našao je svoj prostor za autorski honorar i u reformiranim kurikulumima protiv kojih se silno borio prije nekoliko godina, iako je osnovni koncept kurikuluma ostao isti

ZAGREB - Jedan od najžešćih i najglasnijih kritičara Cjelovite kurikularne reforme, akademik Vladimir Paar, koji je pridonio stvaranju negativne atmosfere prema reformi iz 2015. godine, autor je udžbenika napravljenog prema novim kurikulumima.

Riječ je o udžbeniku za sedmi razred iz fizike pod naslovom »Fizika oko nas« nakladničke kuće Školska knjiga, čiji naslovi zauzimaju 33,7 posto svih odabranih udžbenika u osnovnoj školi.

Zanemarivanje znanja

Fizičar Paar, koji je i ranije bio autorom školskih udžbenika, tako je našao svoj prostor za autorski honorar i u reformiranim kurikulumima protiv kojih se silno borio prije samo dvije, tri godine.

Kurikulumi koji su mu bili neprihvatljivi u međuvremenu su, doduše, prošli još jednu javnu raspravu, dijelom su korigirani i dobili su zeleno svjetlo recenzenata, no osnovni koncept po kojim su ti kurikulumi rađeni, a akademiku Paaru bio je problematičan i neprihvatljiv, ostao je isti.

Riječ je o obrazovnom konceptu koji se temelji na ishodima učenja, umjesto dosadašnjoj razini usvojenosti nastavnih sadržaja. Upravo protiv ishoda učenja kojima bi se mjerila postignuća učenika prosvjedovalo je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na čelu s predsjednikom Vladimirom Paarom.

Na Paarovu inicijativu, HAZU je izdao tri knjige negativnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme gdje, kako je javno iznosio sam akademik Paar, stoji da »CKR nije provediv u školskoj praksi, u prvom redu zbog isključivoga naglaska metodologije na tzv. ishode, zanemarivanja uloge znanja, što je u nekim zemljama već pokazalo u praksi bitne nedostatke.

Naglašavao je i recenzije po kojima »CKR obiluje sa začuđujuće mnogo pogrešaka, nerazumijevanja i nejasnoća, negativno bi utjecao i ugrožavao razvoj hrvatskoga gospodarstva zbog neadekvatnoga tretiranja STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) koje je u 21. stoljeću ključ uspješnog gospodarskog razvoja u svijetu«.

Prihvatio model

Kurikulumi pisani u vrijeme Ekspertne radne skupine Borisa Jokića nisu se u vrijeme ministrice Divjak dramatično mijenjali, a akademik Paar unatoč toj činjenici pomirio se s konceptom novih kurikuluma pa ga je već u potpunosti usvojio i u svom novom udžbeniku iz fizike.

Tako se na kraju udžbenika »Fizika oko nas 7« lijepo navode odgojno-obrazovni ishodi koji se očekuju od učenika na kraju nastavne godine, a protiv kojih se Paar tako zdušno borio. Tako se navodi kako učenik mora znati uspoređivati dimenzije i mase tijela, objašnjavati zapis i značenje fizičke veličine, analizirati gustoću tijeka, opisivati primjene mjerenja gustoće i tumačiti načine čišćenja onečišćenih površina voda.

Isto tako, s još nešto više detalja, nabrojeni su i ishodi međupredmetnih tema koje se provlače kroz nastavu fizike, od teme Učiti kako učiti, pa sve do Građanskog odgoja. Od »provjerenog srednjoeuropskog modela kurikula« za koji se svojedobno zalagao, akademik Paar, najvjerojatnije pod pritiskom zakona tržišta, prihvatio je model ishoda i prema njima napisao udžbenik po kojem će djeca učiti fiziku u reformiranoj školi.

Akademik Paar ne vidi nikakav problem

Akademik Paar u svemu tome ne vidi nikakav problem. Dio primjedbi HAZU-a uvršten je, kaže, u nove kurikulume, a »iskustva u svijetu su pokazala da ključnu ulogu za uspješnu reformu nema sam kurikul po sebi nego intenzivno i stalno stručno osposobljavanje učitelja i profesora te poboljšanje njihova društvenog statusa«.

- U tome vidim glavni problem reforme. Također potreban je oprez u prevelikom oslanjanju na digitalnu tehnologiju, trebalo bi, npr., konzultirati o tome Hrvatski institut zs istraživanje mozga. Osjetljivo je i pitanje odnosa prema nacionalnom identitetu, prema povijesti i kulturi - veli Paar.

Od novih kurikula poznat mu je, kaže, jedino kurikul fizike, no smatra da on »ostavlja potrebnu slobodu za kreativnost autora udžbenika i profesora na školama«.

- Što se tiče »mjerenja ishoda učenja« ne vidim što je tu uopće sporno, ako se razumno definira. Jednostavno rečeno, ishodi učenja podrazumijevaju: što je učenik naučio i usvojio?, koliko to zna koristiti?, koliko to potiče učeničku kreativnost? koliko to može povezati s drugim pojavama? To se i dosad znalo i iskusni profesori su o tome vodili računa - kaže danas akadenik Paar.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.