HUKPZZ upozorava

Napuštaju zemlju nezadovoljni uvjetima rada: Obiteljski liječnici hoće u koncesiju – ili odlaze

Ljerka Bratonja Martinović

arhiva NL

arhiva NL

 Sustav domova zdravlja potpuno je zastario i trebalo bi ga postaviti na drugim temeljima, upozoravaju iz Udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite 



 Oko 400 liječnika iz domova zdravlja podnijelo je dosad zahtjev za dodjelom koncesije, ali bez pozitivnog odgovora. Zbog odbijanja aktualne vlasti da im dopusti da postanu koncesionari, liječnici iz primarne zdravstvene zaštite u sve većem broju napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim uvjetima rada, upozorili su jučer iz Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ).


Obiteljski su liječnici trenutačno najtraženija liječnička specijalizacija u zemljama zapadne Europe. Samo je od početka godine više desetaka obiteljskih liječnika napustilo Hrvatsku i otišlo u europske zemlje gdje im se nudi pet puta veća plaća, upozorava Galibedin Galijašević iz HUKPZZ-a. »Otišlo je četvero mojih kolega iz Zagreba. Mi smo bazični liječnici, držimo sustav, traženi smo i raste nam cijena«, veli Galijašević.


Prekipjelo im


Čak su i liječnici u 50-im godinama života, tvrdi, spremni napustiti Hrvatsku jer im je prekipjelo uporno ignoriranje njihovog statusa. Sustav domova zdravlja po njemu je potpuno zastario i trebalo bi ga postaviti na posve drugim temeljima, a liječnicima zaposlenim u DZ-ovima omogućiti da prijeđu u sustav koncesije. Koncesije su se, tvrde u udruzi, pokazale učinkovitijim, efikasnijim i racionalnijim modelom od domova zdravlja.




Zdravstvena administracija odlučna je zadržati 30 posto sustava primarne zdravstvene zaštite u okvirima domova zdravlja, kao jamac dobre pokrivenosti zdravstvenom uslugom na čitavom području Hrvatske. Iako će ministarstvo zdravlja i dalje voditi ista politička opcija, domski liječnici očekuju da će budući ministar zdravlja imati više razumijevanja za njihov položaj.


– Priča o 30 posto ordinacija koje moraju ostati u domu zdravlja politička je podvala. Nije točno da u slučaju elementarne nepogode tih 30 posto može pokriti sve potrebe, ionako ćemo svi otići na teren i staviti se u službu. Veći je problem što plan i program postupanja u hitnim situacijama kod nas ne postoji, pa ni u domu zdravlja – veli Galijašević.


Domovi zdravlja, tvrdi, služe samo da bi jamčili opstojnost jednog političkog sloja, a žive od glavarina domskih liječnika. »Tako se događa da HZZO izdvaja iste novce za koncesijsku i domsku ordinaciju, a dok prvi liječnik tim novcem opremi ordinaciju, drugi ostane bez opreme i još ima manju plaću«, ilustrira Galijašević.


Mrvice iz proračuna


Da bi se liječnike obiteljske medicine zadržalo u Hrvatskoj, Udruga koncesionara predlaže smanjivanje broja pacijenata po timu s 1.800 na 1.100, što je europski prosjek. Traže i pomoć regionalne samouprave koncesionarima u Lici, Slavoniji i Zagorju, koji zbog iseljavanja stanovništva ostaju bez pacijenata i prihoda.


Sustav primarne zdravstvene zaštite obavlja gotovo 80 posto svih zdravstvenih usluga, a dobiva svega 13,6 posto zdravstvenog proračuna. Iz udruge traže da regionalna samouprava preuzme svoj dio odgovornosti za financiranje zdravstvene zaštite.


– Zakonom treba propisati prioritete. Ne može grad ili županija financirati sportski klub dok nisu platili za zdravstvo i druge osnovne potrebe – zaključuje Galijašević.