Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Europska unija & hrvatska praksa

Napaćeno hrvatsko zdravstvo na uštrb kvalitete usluge zanemaruje visokoobrazovane primalje

Antonia Jelovica: Zavoljela sam primaljstvo te mi je bila želja postati primaljom
Antonia Jelovica: Zavoljela sam primaljstvo te mi je bila želja postati primaljom
Autor:
Objavljeno: 29. srpanj 2016. u 16:15 2016-07-29T16:15:06+02:00

Cijela generacija primalja završila je visoko obrazovanje, no na svojim radnim mjestima obavljaju poslove namijenjene primaljama sa srednjom stručnom spremom

Završivši Medicinsku školu u Rijeci Antonia Jelovica imala je priliku odrađivati vježbe u većini odjela riječke bolnice. Iako je bila smjera medicinske sestre Antonia se najugodnije osjećala na Klinici za ginekologiju i porodništvo i shvatila kako joj je želja biti primaljom.

- Pronašla sam se u tome, u zdravom okruženju ispunjenom ljubavlju i najvećom srećom. Zavoljela sam primaljstvo te mi je bila želja postati primaljom.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je osim primalja sa srednjom stručnom spremom dobila novu kategoriju, ujedno i jedinu koju EU prepoznaje: primalje prvostupnice. To su osobe koje su završile preddiplomski studij primaljstva na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci ili na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija u Splitu te time stekle titulu – primalje prvostupnice, bacc.obs. Antonia ove godine kreće na drugu godinu preddiplomskog studija. U kontekstu u kojem će nova generacija primalja prvostupnica diplomirati te uz najavljivano otvaranje magistarskog studija, Hrvatska komora primalja provela je anonimnu anketu kojom se ispituje status prvostupnica primaljstva sa primaljama srednje stručne spreme, tj. usklađenost njihova rada sa Zakonom o primaljstvu kojim su određene primaljske kompetencije. Jedan dio poslova mogu obavljati primalje sa srednjom stručnom spremom, a obim tog posla kao i veće odgovornosti rastu ako osobe završe preddiplomski primaljski studij.

Rezultati ankete nisu pokazali zadovoljavajuće stanje u praksi. Naime, nakon stečene više diplome čak 61 posto primalja ne obavlja utvrđivanje trudnoće, vođenje fiziološke trudnoće i poroda kao i ostale kompetencije koje su im zajamčene Zakonom o primaljstvu, a njih 68 posto nije promijenilo radno mjesto sukladno obrazovanju. Ujedno, 27 posto nije dobilo viši adekvatni koeficijent, odnosno povećanje plaće sukladno stručnoj spremi.

Najporazniji pokazatelji su ti koji pokazuju da čak 66 posto anketiranih odgovara kako ne obavljaju posao sukladan kompetencijama prvostupnica primaljstva prema Zakonu o primaljstvu te njih čak 71 posto odgovara da se njihov posao nije promijenio od onoga što su obavljale kada su radile sa srednjom stručnom spremom. Drugim riječima, cijela generacija primalja je završila visoko obrazovanje, no na svojim radnim mjestima obavljaju poslove namijenjene primaljama sa srednjom stručnom spremom.

Kvalitetni primaljski kadar koji obavlja poslove za koje ima kompetencije koristan je za cijeli zdravstveni sustav. Već opterećenom zdravstvenom sustavu Hrvatske isplativo je uposliti obrazovani kadar za pružanje više kvalitete zdravstvene usluge. Kvalitetnom primaljskom skrbi smanjuje se broj prijevremenih poroda i broj nepotrebnih intervencija te se postižu bolji psihosocijalni javnozdravstveni ishodi. U negativnom svjetlu stanja hrvatskog nataliteta koji opada i čestih kritika na zdravstveni sustav, nije smisleno zanemarivati obrazovani primaljski kadar koji hrvatsko zdravstvo ima na raspolaganju.

Iako je u Hrvatskoj tek 5 posto od ukupnog broja primalja visokoobrazovano, Antonia, studentica primaljstva s početka priče, odlučila je kako želi nastaviti s obrazovanjem nakon završetka srednje škole:

- Smatram da bi se i primalje koje imaju srednju stručnu spremu trebale usavršavati te svoje dugogodišnje iskustvo osvježiti novim valom znanja i noviteta u suvremenom porodništvu i primaljstvu.

Antonia smatra da će s višim stupnjem obrazovanja imati prednost pri zapošljavanju na odjelu ginekologije i porodništva, a želja joj je upisati i magisterij iz primaljstva, čije se otvaranje najavljuje.

Primaljsko zanimanje u rađaonici često je vrlo nagrađujuće jer se u većini slučajeva pruža skrb osobama koje nisu bolesnici nego trudnice pa primalje svoj posao redovito nazivaju najljepšim jer svakodnevno svjedoče dolasku novog života na svijet, novih početaka i neizmjerne sreće.

Hrvatska primaljska skrb je kvalitetna i polagano napreduje, no još nije na razini razvijenih europskih zemalja. Paralelno s time, hrvatske primalje bivaju sve obrazovanije čime doprinose sigurnoj i kvalitetnoj skrbi kao i većem zadovoljstvu žena i trudnica, stoga se iz Komore nadaju da će analiza ovih problema u javnosti i s Ministarstvom zdravlja ishoditi konačno usklađivanje i preuzimanje kompetencija koje su primaljama zajamčene Zakonom o primaljstvu i aktima Europske unije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.