Snimio Sergej DRECHSLER
Jedan od razloga zbog kojih radnici traže zaštitu je manipulacija ostvarenjem norme uz koju je vezana stimulacija
Inspektori rada tijekom prošle godine utvrdili su postojanje osnovane sumnje u 712 prekršaja zbog nedostavljanja radnicima obračuna dugovane, a neisplaćene plaće ili otpremnine. Tako obračune nije dobilo 6.252 radnika. Istodobno, inspektori su otkrili i 965 prekršaja neisplate niti minimalne plaće za više od 12,9 tisuća radnika. Nedostavljanje obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine samo je jedan od prekršaja poslodavaca koje otkrivaju inspektori rada.
Na vodećem je mjestu neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku, a potom slijedi nevođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu, odnosno nevođenje te evidencije na propisan način. Nezakonito sklapanje ugovora na određeno, nezakonit prekovremeni rad, onemogućavanje korištenja dnevnog tjednog ili godišnjeg odmora, također spadaju u vodeće kršenje odredbi Zakona o radu (ZOR), a na toj je listi i nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku.
Nalazi inspektora rada dijelom se poklapaju s onim s čime se sindikati i njihovi pravnici svakodnevno susreću. Tako su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) na svojim mrežnim stranicama objavili listu problema s kojima se radnici članovi sindikata najčešće susreću i zbog kojih traže pravnu pomoć. Neisplata plaća, odnosno isplata dijela plaće bez dodataka na plaću kao i manipulacija dodacima, noćnim radnom, prekovremenim, radnom blagdanima i neradnim danima najčešći je razlog zbog kojeg radnici traže pravnu zaštitu.
Na neisplatu plaća veže se njena isplata mimo zakonskog roka ili roka predviđenog kolektivnim ugovorom kao i neizdavanje pisanog obračuna plaće te smanjivanje plaće bez izmjene ugovora o radu. NHS-ovi pravnici pobrojali su dvadesetak najčešćih raloga zbog kojih članstvo traži njihovu pomoć. Svi ti razlozi kazuju kako je nepoštovanje ZOR-a od strane poslodavaca još uvijek duboko ukorijenjeno. Tako i sindikalni pravnici nerijetko u ime radnika traže pravicu zbog nepoštivanja radnog vremena ili preraspodjele radnog vremena. Sami inspektori rada u svojem godišnjem izvještaju ukazuju kako im je nužna pomoć sindikata kada je riječ o preraspodjeli radnog vremena, novom institutu radnog zakonodavstva. Naime, sindikati su upozoravali kako će taj institut omogućiti iskorištavanje radnika, što se u praksi očito i događa, a radnici u strahu od gubitka radnog mjesta o tome ne žele govoriti.
Jedan od čestih razloga zbog kojih radnici traže zaštitu je manipulacija ostvarenjem norme uz koju je vezana isplata stimulativnog dijela plaće. U slučajevima kada je stimulativni dio plaće vezan uz ispunjenje norme, one se postavljaju na razinu koju radnici ne mogu ostvariti te tako ostanu i bez dijela plaće. Ne samo da se krši ZOR i kolektivni ugovori, nego poslodavci ne poštuju niti sudske odluke bilo da je riječ o vraćanju radnika na posao ili isplati materijalnih prava radnicima temeljem sudske odluke. Lista najčešćih postupanja pravnika u zaštiti radnika ne bi bila potpuna da se na njoj ne nalazi zloupotreba ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i zloupotreba ugovora o djelu »kojim radnici de facto kontinuirano rade za poslodavca« te zlouporaba rada agencijskih radnika, njihovo zakidanje u ostvarenju iste plaće koju za isti rad primaju radnici korisnika. Tu su naravno, i pritisci na sindikalne povjerenike i članove sindikata, zlouporaba probnog rada kao i izdavanje upozorenja za povrede obveza iz radnog odnosa, a bez stvarnog utvrđivanja radnikove odgovornosti. Takva upozorenja nerijetko se koriste u nekim novim postupcima protiv radnika.