Kako će se riješiti novi otvoreni granični sporovi

Nakon arbitraže sa Slovenijom slijedi i arbitraža za Srbijom?

Irena Frlan Gašparović

Teško da se Hrvatska i Srbija bez arbitraže mogu dogovoriti kako definirati granicu na Dunavu / Foto V. KOS/CROPIX

Teško da se Hrvatska i Srbija bez arbitraže mogu dogovoriti kako definirati granicu na Dunavu / Foto V. KOS/CROPIX

Odluka suda u sporu sa Slovenijom očekuje se najkasnije do sredine godine, a ako ona bude povoljnija za Hrvatsku, to znači da će se brže i lakše moći na međunarodnu arbitražu dati i granični spor sa Srbijom



ZAGREB  Presuda arbitražnog suda u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, koja se očekuje najkasnije do sredine ove godine, utjecat će na rješavanje otvorenih graničnih pitanja Hrvatske i s drugim državama. Diplomatski izvori uvjereni su da će pravorijek u slučaju Savudrijske vale imati utjecaja i na rješavanje granice na Dunavu između Hrvatske i Srbije, odnosno na mogućnost da se i taj granični spor prepusti u ruke neke međunarodne institucije.  


Granica na Dunavu usput je spomenuta nakon sastanka ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića s ministricom Vesnom Pusić te predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Na konferenciji za novinare nakon razgovora s Dačićem, Pusić je istaknula da Hrvatska smatra da bi se pitanje granice trebalo prepustiti Međunarodnom sudu u Haagu.


Iz Sabora su, pak, izvijestili da je Dačić, govoreći o granici na Dunavu, »ponovio stajalište da je Srbija za graničnu crtu po sredini rijeke, ali i izrazio spremnost da se to pitanje riješi međunarodnom arbitražom«.


Omekšavanje stava




Činjenica da je Dačić spominjao mogućnost arbitraže, u Zagrebu je dočekana s odobravanjem. Izvori iz diplomatskih krugova tvrde da je Srbija ranijih godina odbijala razgovore o arbitraži pa Dačićeve izjave tumače kao »omekšavanje« stava. Osim toga, uvjereni su da se bilateralnim razgovorima dogovor ne može postići jer dvije države i dalje inzistiraju na različitim stajalištima – Srbija da granica ide sredinom Dunava, dok Hrvatska tvrdi da je Dunav promijenio tok i da granicu treba povući temeljem nekadašnjih katastarskih knjiga. »Nema te politike, ni u Hrvatskoj, niti u Srbiji, koja može bilateralno dogovoriti granicu između dviju država«, ističu naši izvori, koji stoga smatraju da se dvije države trebaju dogovoriti i obratiti Međunarodnom sudu u Haagu. Iako je i ad hoc arbitraža, po uzoru na onu sa Slovenijom, jedna od mogućnosti, Hrvatska joj, kako neslužbeno doznajemo, nije sklona jer je riječ o puno skupljem postupku koji na kraju proizvede manje-više iste rezultate kao i stalno sudsko tijelo kao što je spomenuti sud u Haagu.  


No, kad bi još jedan granični spor mogao biti prepušten nekoj trećoj instanci, ovisit će, uvjereni su diplomatski krugovi, o tome kako će se riješiti granica sa Slovenijom pred arbitražnim sudom.


Političke okolnosti


 Ako na toj arbitraži budu prihvaćeni hrvatski argumenti – ako Hrvatska, uvjetno rečeno, »pobijedi« – rješavanje otvorenih graničnih pitanja uz arbitražu treće strane bit će lakše braniti pred domaćom javnošću. No, ako Hrvatska »izgubi«, za očekivati je da će raspoloženje javnosti prema arbitražnim postupcima biti daleko nepovoljnije. Ne treba pritom zanemariti i političke okolnosti, približavanje parlamentarnih izbora, pa se može pretpostaviti da bi nepovoljna presuda arbitražnog suda na više mjeseci, a možda i dulje, odgodila razgovore o arbitraži u drugim graničnim sporovima, pa i u onome sa Srbijom.