Foto: Robert Fajt / CROPIX
U Hrvatskoj, čije zadruge proizvode najviše 15-20 posto poljoprivrednih proizvoda, najuspješnija je poljoprivredna zadruga Prvča iz Brodsko– posavske županije, osnovana 1990. u Novoj Gradiški.
– Niti u jednoj od ovih 25 godina postojanja nismo zabilježili silazni trend, nikada ni dana nismo bili u blokadi, a plaće dijelimo uvijek prvog u mjesecu osim ako je neradni dan. Međutim, jako je teško poslovati i ne usudim se nikome reći postani zadrugar, jer treba puno borbe da opstanete, kaže direktor Prvče Zvonko Potnik.
Ilda Stanojević potvrđuje da je Potnikov osjećaj inferiornosti opravdan, ali smatra da razlog pritiskanja nije u tome što se radi o zadrugama, nego zato što su mali. Dodaje da sličnu vrstu problema doživljavaju i zadruge u razvijenim zemljama, ali one su ondje puno moćnije i bolje organizirane, pa se mogu izboriti za svoje ciljeve.
Najveći dio zadruga, čak 48 posto, nema ni jednog zaposlenog i stekle su svega 11 posto ukupnog prihoda svih zadruga, što govori o njihovom neznatnom društvenom utjecaju. Istodobno, dvjestotinjak zadruga, odnosno 10 posto svih, ostvaruje 90 posto prihoda svih zadruga.
Ljudi zaziru od zadruga i prije nego što uđu stalno se pitaju što će se dogoditi sa zadružnom imovinom nakon što oni istupe ili se zadruga rasformira, a ne kako će ojačati s drugima i ostvariti svoje potrebe, kaže ravnateljica HCZP-a Ilda Stanojević. No, znatan broj ljudi u zadruge ulazi s parolom »lako ćemo«, nepripremljen te ne ostvari zadovoljavajuće rezultate.
Najviše je zadruga u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 189, zatim u Osječko-baranjskoj, 124, dok najveće prihode ostvaruju zadruge u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Španjolski primjer
U Europi postoji 263 tisuće zadruga s gotovo 5,5 milijuna zaposlenih. U nordijskom zemljama i u Švicarskoj članstvo zadruge čini više od 40 posto tamošnjeg stanovništva. U nekim europskim zemljama, zadruge proizvode između 70 i 95 posto mesa ili mlijeka svojih država, podaci su HCZP-a.
Najimpresivniji primjer europskog zadrugarstva je Mondragon u Španjolskoj. Sama zadruga ima 27 puta više zaposlenih od svih zadruga u Hrvatskoj i 480 puta veće prihode. Ona je najjači poslovni subjekt u Baskiji i među deset najvećih u Španjolskoj.
Mondragon godišnje ostvari promet od 12,5 milijardi dolara, a blizu 400 milijuna dolara investira. Ima oko 74 tisuće zaposlenih, 122 poduzeća koja se bave financijama, industrijom, maloprodajom i obrazovanjem, a ima i sveučilište kao i inovacijski park.
