Nakon 25 godina Hrvatski studiji su na prekretnici / Foto Vedran KARUZA
Jedni zagovaraju kulturološke studije s nacionalnim predznakom, a drugi programe bliže zahtjevima tržišta
Nakon 25 godina postojanja, Hrvatski studiji došli su do prekretnice. Do 12. prosinca moraju podastrijeti dokaze da su ispunili uvjete što ih je pred njih postavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u reakreditacijskim preporukama iz 2014. Preporuke su bile riješiti pravni status unutar Sveučilišta u Zagrebu, razviti koherentni, prepoznatljivi identitet i definirati profil Hrvatskih studija, koji su po ocjeni Agencije pred tri godine imali premalo stalno zaposlenih nastavnika, nejasnu misiju, i nedostatak profila koji bi njihove studijske programe razlikovao od drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Put Hrvatskih studija prema dopusnici za rad u protekle je tri godine rezultirao sukobima i teškim riječima, a zbog nesposobnosti uprave i zaposlenih da pronađu zajednički jezik unutar vlastite institucije, događali su im se studentski prosvjedi, blokada nastave, štrajk nastavnika… Dva mjeseca do »dana D«, odnosno roka u kojem će se odlučivati o sudbini Hrvatskih studija, tenzije su ponovno u uzlazu, potaknute otpuštanjem nastavnika Odsjeka za filozofiju, zapošljavanjem novih ljudi, neizvjesnošću hoće li Hrvatski studiji krenuti dalje, i kojim smjerom…
Ključni je kamen spoticanja profil kojim bi HS trebali krenuti dalje. Prema ideji pročelnika Marija Grčevića, bit će to studiji hrvatskog predznaka, što bi ih trebalo razlikovati od srodnih studijskih programa drugih fakulteta, primjerice Filozofskog.
– To je ideja kulturoloških studija. Ne u nacionalističkom ili u negativnom smislu, nego razvoja u smjeru koji bi im omogućio opstanak, nakon redefiniranja koje je pokrenuo bivši ministar Mornar, navodi Grčević, te dodaje da se na ispunjavanju tog cilja ubrzano radi.
– Mi ćemo to istjerati do kraja. Ovo je lažni alarm, imamo jasan plan razvoja Hrvatskih studija, tvrdi pročelnik Grčević.
Interdisciplinarni profil
Protiv Grčevićevog modela dio je nastavnika koji podržava koncept bivšeg Znanstveno-nastavnog vijeća. On predviđa razvoj interdisciplinarnog profila Hrvatskih studija, gdje bi se uz postojeće odjele i programe išlo na daljnju modernizaciju, internacionalizaciju i razvoj programa prilagođenih tržištu. Potenciranje hrvatskog predznaka Hrvatskih studija za njih nije drugo do unazađivanja institucije koja je u protekla dva desetljeća radila na širenju horizonata postojećih studijskih programa. Postojao je, kažu, akcijski plan, sve je dobro funkcioniralo, da bi došlo do naprasnog preuzimanja HS-a, rastjerivanja ljudi i zapošljavanja novih, po političkoj liniji. Tvrde da je siva eminencija kreiranja sudbine HS-a prorektor zagrebačkog sveučilišta Ante Čović, koji to čini uz svesrdnu potporu rektora Borasa.
Grčević u tome ne vidi nikakav problem. Čović je, kaže, bio utemeljitelj Hrvatskih studija, zajedno s bivšim ministrom Pavom Barišićem, »i ako je tada imao zamisao stvaranja specifičnih hrvatskih studija, ima pravo to misliti i dalje«. Što se tiče plana bivše uprave o transformaciji HS-a, aktualni pročelnik tvrdi da se nije radilo ništa na popravljanju nedostataka, pa se zato i kandidirao, a zatekao je navodno potpuno nesređenu situaciju.
I u tome tko ima pravo što misliti, i tko ima pravo kreirati budućnost Hrvatskih studija, pozicije su suprostavljene. Grčević, s jedne strane, poručuje nastavnicima da su Hrvatski studiji donedavno praktički bili dio Rektorata, bez pravne osobnosti, te da je logično da se posluša mišljenje nadređenog. Nastavnici pak odgovaraju kako su očekivali da će se slušati mišljenje onih koji su gradili i razvijali studijske programe, a ne nametnute uprave i Rektorata. Prethodna uprava izradila je akcijski plan relativno brzo, šest mjeseci nakon pisma namjere tadašnjeg ministra Mornara s uputama što mijenjati. Plan je izglasan jednoglasno, ali od provedbe nije bilo ništa jer je rektorovom odlukom zaustavljen rad na programima i napredovanja, a godinu i pol od pisma namjere osnovan je odbor koji je potpuno okrenuo smjer. U novom Znanstveno-nastavnom vijeću bitno je smanjen utjecaj nastavnika na promjene HS-a, a počelo je – tvrde nastavnici – nasilje. Ukinute su upisne kvote za filozofiju, a kad to nije prošlo, krenula je kadrovska čistka.
Karakteristika je akademskog posla da čovjek ima pravo sudjelovanja u upravljanju vlastitom ustanovom, kreiranju nastavnih programa i istraživanja. Nekolicini nas je to pravo oduzeto. Mi više ne možemo utjecati na upravljanje našom ustanovom – objašnjava razlog svoje odluke o napuštanju Hrvatskih studija Pavel Gregorić, jedan od vodećih ljudi Odsjeka za filozofiju. Kako njihova upozorenja, a onda i štrajk pokrenut u travnju nisu polučili rezultata, jer ih dobar dio kolega nije podržao, zaključio je da sve to nije vrijedno ostanka na HS-u.
Stagnacija, a ne razvoj
Plan da se HS profilira na istraživanju hrvatske kulture i društva sam po sebi nije loš, ali njega je nadišla realnost. HS imaju odjele sa studijskim programima poput psihologije ili komunikologije koje je teško uskladiti s navedenim profilom HS. Zato Hrvatskim studijima ne predviđa razvoj, nego stagnaciju.
Očekujem da će doći do srozavanja kvalitete znanstveno-nastavnog kadra. Oni koji posao mogu pronaći drugdje to će i učiniti, jer mi je teško povjerovati da netko doista želi raditi na ustanovi koja je transformirana na silu, na kojoj su ljudski odnosi zatrovani i kojoj uskoro prijeti uskrata dopusnice – konstatira Gregorić.
Procjenjuje da većina uvjeta koji se u Pismu očekivanja ministra Mornara postavljaju pred Hrvatske studije nije zadovoljena, niti to mogu biti u naredna dva mjeseca. U mnogim aspektima situacija je i pogoršana. Primjerice, promjenom statusa HS-a iz centra u odjel učinjeno je to da HS sada djeluje izvan zakona, oslabljena je znanstvena djelatnost, smanjena je međunarodna suradnja, internacionalizacija programa nije ni na popisu dobrih želja sadašnje uprave.
Hrvatski studiji danas imaju više od 1.100 studenata i 99 zaposlenih, u nastavi je angažirano stotinjak vanjskih suradnika. Nitko ih ne zatvara i neće ih zatvoriti, jer se u protivnom ne bi investiralo u njih i omogućilo zapošljavanje više od 30 zaposlenih u samo godinu dana, argumentira Grčević, uvjeren da je pred Hrvatskim studijima svijetla budućnost.
Gregorić ne zna hoće li HS ostati bez dopusnice, ali je siguran da da će to biti vrući krumpir u resornom ministarstvu. »Ministrica Divjak sasvim sigurno će postaviti pitanje odgovornosti za situaciju s Hrvatskim studijima. Ona zna da je na HS još u proljeće 2015. donesen Akcijski plan za adresiranje zahtjeva iz Pisma očekivanja, a njegova je provedba obustavljena u veljači 2016. – na pola roka iz Pisma očekivanja! – odlukom rektora Borasa o obustavi svih započetih procesa i imenovanju rektorova Odbora kojemu je trebalo devet mjeseci da izađe s prijedlogom o nezakonitoj promjeni statusa Hrvatskih studija u odjel,« kaže sad već bivši profesor.
Zadnju riječ u raspletu priče oko Hrvatskih studija reći će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na kome je da donese odluku o nastavku rada Hrvatskih studija ili njihovom zatvaranju na temelju mišljenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na naš upit o tome imaju li informacija o tome ide li uprava Hrvatskih studija u dobrom smjeru, iz MZO-a su nam odgovorili kako vjeruju da Hrvatski studiji i Sveučilište u Zagrebu ulažu napore da otklone nedostatke i dobiju pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ako dobiju zeleno svjetlo za nastavak rada, pitanje je koliko će studenata zadržati. Mnogi od postojećih na preddiplomskim studijima odlučni su promijeniti fakultet, a interes budućih generacija za studije hrvatskog predznaka tek će se vidjeti.
