Foto Darko Jelinek
Na stolu bi se moglo naći i 300-tinjak imena SDP-ovaca zainteresiranih za kandidaturu za izbore za Sabor. Prema statutu, konačni prijedlog utvrđuje predsjednik stranke, a odluku donosi Glavni odbor - u kojem Bernardić ima punu kontrolu
ZAGREB – Na sjednici Glavnog odbora SDP-a u subotu novoizabrani predsjednik Republike Zoran Milanović pozdravit će se sa svojom strankom – s obzirom na to da kao predsjednik stranačko članstvo mora staviti u mirovanje, Milanović će održati oproštajni govor i krenuti u mandat na Pantovčaku.
To je praktički glavna točka sjednice koja će se održati ove subote, a preostali dio sjednice razgovarat će se o programskim smjernicama SDP-a na kojima su kao prvom draftu zadnjih tjedana radili Davorko Vidović, Branko Grčić i Rajko Ostojić, ali i svi stranački savjeti i forumi.
No, paralelno s tim procesima, u SDP-u traju intenzivne pripreme za izbore te se jednom tjedno na Ibleru susreću svi koordinatori izbornih jedinica, koji su na neki način preuzeli i dobar dio posla Predsjedništva, koje se sada sastaje rjeđe, dok posao realno vode koordinatori izabrani po Bernardićevom ukusu.
Europski model
Očekuje se da će Predsjedništvo ovih dana ipak donijeti i odluku o otvaranju kandidacijskog postupka za izbore za Sabor, a iako i u samom vrhu stranke ima onih koji misle da je tzv. europski model formiranja izbornih lista kakav je primijenjen na izborima za Europski parlament, da se u bubnju nađe čak 140 imena, rizičan, jer može dovesti do novih sukoba i podjela u stranci, čini se da šef stranke Davor Bernardić inzistira upravo na tome.
Dapače, on neće tijelima stranke na raspravu dati samo 140 imena (14 za svaku od 10 izbornih jedinica), nego po svakoj jedinici i tri više, dakle ukupno 170, a pritom će još i županijske i gradske organizacije uobičajeno imati priliku slati centrali svoje prijedloge.
To znači da bi se u vrlo skoro vrijeme, do ljeta, na stolu moglo naći i 300-tinjak imena SDP-ovaca zainteresiranih za kandidaturu za izbore za Sabor najesen, a znajući odnose u SDP-u, to bi doista i moglo dovesti do novih potresa u stranci. Prema statutu, konačni prijedlog utvrđuje predsjednik stranke, a odluku donosi Glavni odbor – u kojem Bernardić ima punu kontrolu.
Upravo zbog toga postoji bojazan dijela sadašnjih zastupnika u Saboru da se na tim listama neće više uopće naći, ili da će se naći pri dnu, uz poruku Bernardića da slobodno vode personaliziranu kampanju i pokušaju doći do preferencijalnih glasova birača.
U tom dijelu stranke smatraju da bi na »crnoj listi« mogli biti oni koji su sredinom 2018. potpisali znamenito pismo protiv Bernardića, tražeći tada njegov opoziv, a takvih je bilo čak 90 – dvije trećine saborskih zastupnika SDP-a, dobar dio gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika diljem Hrvatske, a sve je, kako je poznato, bilo završilo suspenzijom četiri člana Predsjedništva koja traje i danas.
Strogi kriteriji
I dok je na europskim izborima Bernardić na kraju bio formirao listu na kojoj su bili i njegovi podržavatelji, ali i njegovi suparnici, zbog čega je bio nagrađen od birača te je SDP osvojio četiri mjesta, kao i HDZ, bit će zanimljivo pratiti kako će sada biti utvrđeni filteri, odnosno kriteriji za kandidature.
Stranačka tijela u SDP-u donose, naime, strogo filtrirane kriterije, među kojima je i onaj o zip-sistemu, što znači da će na listama morati biti 50 posto žena, a među sadašnjim zastupnicima veoma je malo žena, što znači da će već i zbog te matematike dio sadašnjih zastupnika jednostavno morati otpasti na idućim izborima.
– Ne mislim da se itko mora bojati bilo kakve »odmazde«, ali da će liste sigurno biti kombinirane i s nešto novih imena, to je za očekivati. No, odluka će biti doslovno Bernardićeva, rekao nam je o ovoj temi politički tajnik stranke Davorko Vidović.
– Mislim da smo svi bliski ideji da se imena stave u bubanj, i onda među njima izaberu kandidati. Glavni statutarni princip je da svatko ima pravo birati i biti biran, zato nema nikakvog problema u tome da se pojavi što više imena, dapače, kaže potpredsjednik stranke Zlatko Komadina.