Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 2n
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Zeleno gorivo

NOVI PROJEKTI Ako bude LNG terminala, bit će i plinovoda Omišalj - Zlobin

Foto Silvano Ježina
Foto Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 10. svibanj 2018. u 7:35 2018-05-10T07:35:00+02:00

Plinovod u duljini od 17,5 kilometara bi bio »uvod« u transport plina prema jugoistočnoj Europi, osigurali bi se i osnovni preduvjeti za plinofikaciju Krka i dijela Primorja, a početak radova bio bi u drugoj polovici 2018. No, bez obzira na planove, plinovod se neće graditi ne bude li izgradnje LNG terminala

RIJEKA Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin počeo je jučer u opatijskom Grand hotelu Adriatic, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), a trajat će do sutra.

Organizatori su pripremili niz predavanja, okruglih stolova i rasprava, koje su započele predavanjem Dalibora Pudića, predsjednika HSUP-a, na temu Prirodni plin-zeleno fosilno gorivo i ključni tranzicijski energent 21. stoljeća.

Niske emisije 

Pudić je ukazao na veliki potencijal prirodnog plina u smanjenju emisije stakleničkih plinova, prvenstveno CO2, u odnosu na ostala fosilna goriva, u tranziciji prema gospodarstvu s niskom emisijom. Na primjeru Hrvatske ukazao je koliko je smanjenje emisija moguće, podatkom da bi zamjenom ugljena i tekućih goriva prirodnim plinom bilo moguće umanjiti emisiju CO2 za sedam milijuna tona, od ukupno 16 milijuna tona godišnje. I na svjetskoj razini, upozorava Pudić, da je proizvodnja energije iz ugljena zamijenjena prirodnim plinom, bilo bi više učinjeno za smanjenje emisije CO2, nego svim solarnim i vjetroelektranama zajedno.

– U Hrvatskoj vjetroelektrane i solarne elektrane smanjuju emisiju CO2 za 200 tisuća tona godišnje, a to plaćamo 500 milijuna kuna u poticajima. Isti efekt bismo postigli sadnjom svega tisuću hektara šume, budući da jedan hektar šume apsorbira oko 200 tona CO2 godišnje, rekao je Pudić, ukazavši i na veliki potencijal za povećanje potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj za grijanje, uz proizvodnju električne energije.

Iznio je i dramatično upozorenje o predviđenoj domaćoj proizvodnji plina koja će, prema njegovim riječima, do 2023. godine pasti na samo 700 milijuna metara kubičnih, što znači da će Hrvatska uvoziti oko 2,2 milijarde kubika ili 3,3 milijarde kuna, što je gotovo jedan posto BDP-a države.

– Vrlo je važno uložiti maksimalne napore u istraživanje novih nalazišta plina kako bi bili energetski neovisni, imali konkurentnu industriju te podigli vlastiti BDP – zaključio je Pudić. Iznimno zanimljivo bilo je predavanje Alberta Van Den Noorta iz nizozemskog DNV GL-a, o tehnologiji iskorištavanja električne energije za industrijsku proizvodnju plina. Govora je bilo i o razvoju plinske infrastrukture, među ostalim o LNG terminalu u Omišlju.

Predstavnici Plinacroa Dubravko Proštenik i Hrvoje Krhen predstavili su projekt izgradnje novog magistralnog plinovoda Omišalj – Zlobin, kojim bi se plin iz Omišlja transportirao do magistralnog plinovoda Pula – Karlovac, kao i planiranog sustava Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica. Ovim plinovodima omogućio bi se transport plina s LNG terminala prema tržištima Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine.

Trasom Janafa 

Plinovod Omišalj – Zlobin , dugačak 17,5 kilometara, gotovo čitavom duljinom prolazit će trasom Janafa, a od procijenjene vrijednosti od 35 milijuna eura, polovicu će sufinancirati EU iz Fonda za povezivanje Europe (CEF). Njegovom izgradnjom, istaknuto je, osigurali bi se i osnovni preduvjeti za plinofikaciju Otoka Krka te dijela Primorja. Početak radova planiran je u drugoj polovici 2018. godine.

Bez obzira na planove, plinovod se neće graditi ne bude li izgradnje LNG terminala, o čijim učincima na razvoj novih grana gospodarstva je govorila Andreja Ana Lopac iz tvrtke LNG Hrvatska. LNG terminal, prema njenim bi riječima, prvenstveno utjecao na razvoj kopnenog i pomorskog prometa, odnosno korištenje ukapljenog prirodnog plina kao pogonskog goriva u pomorstvu, željezničkom i kopnenom prometu.

Na skupu se često spominjala izrada nove energetske strategije, kao i nove zakonske regulative, od koje se očekuje veće pridavanje značaja prirodnom plinu kao energentu, a posebno istraživanju i proizvodnji iz domaćih nalazišta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka