Grad: Rijeka
Danas: 14° djelomično oblačno
Sutra: 4° 16° djelomično oblačno
24. listopada 2017.
Pojačana aktivnost

NOVI PLAN HRVATSKE Ofenzivom diplomata do ulaska u Schengen već za - dvije godine

Pristup schengenskom prostoru omogućava ukidanje kontrola na tzv. unutarnjim granicama  / Arhiva NL
Pristup schengenskom prostoru omogućava ukidanje kontrola na tzv. unutarnjim granicama / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 20. rujan 2017. u 22:03 2017-09-20T22:03:59+02:00

Diplomatska mreža dobila je instrukcije da se mora maksimalno angažirati i komunicirati sa zemljama domaćinima, kako bi im prenosili pravodobne i točne informacije o tome što sve Hrvatska čini kako bi bila spremna za Schengen

Izjava predsjednika Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je ustvrdio da Hrvatska treba postati članica Schengena čim ispuni kriterije, izazvala je veliko zadovoljstvo među hrvatskim političarima, iako je, na prvi pogled, izrekao notornu činjenicu. No, pristup schengenskom prostoru, koji omogućava ukidanje kontrola na tzv. unutarnjim granicama – primjerice, između Hrvatske i Slovenije – sve je samo ne isključivo tehničko pitanje. Ulazak u Schengen politička je odluka, o čemu iz prve ruke svjedoče Bugarska i Rumunjska, koje već šest godina ispunjavaju tehničke kriterije, ali još uvijek nisu postale dio schengenske zone.

Zaštita vanjskih granica kroz 98 preporuka

U području upravljanja vanjskim granicama Hrvatska je dobila 98 preporuka kako poboljšati zaštitu vanjskih granica. Među ostalim, od Hrvatske se očekuje da uredi pojedine granične prijelaze: na nekima od njih nedostaje oprema, poput termovizijskih nadzornih kamera, drugi nemaju dovoljno policajaca, a ponegdje postoji i problem s lošom infrastrukturom, pa je, podsjetimo, na jednoj lokaciji utvrđeno da veza s informacijskim sustavom MUP-a »puca« što, sasvim sigurno, nije u skladu sa schengenskim standardima.

Slovenski »orah«

Prema najavama ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Hrvatska bi tehničke kriterije trebala ispuniti sljedeće godine. To znači da bi u sljedećih godinu dana trebala ukloniti sve nedostatke koje su dosad utvrdili timovi za evaluaciju. No, i kada se sve te poteškoće otklone, ona glavna ostaje: uvjeriti zemlje članice da daju »zeleno svjetlo« za ulazak Hrvatske.

U Vladi se nadaju da će se to dogoditi već 2019. godine. U tome bi jednu od važnijih uloga trebali odigrati hrvatski veleposlanici. Prema neslužbenim informacijama, diplomatska mreža već je dobila instrukcije da se mora maksimalno angažirati i komunicirati sa zemljama domaćinima, kako bi im prenosili točne i pravodobne informacije o tome što sve Hrvatska čini kako bi bila spremna za Schengen. »Ohrabreni smo Junckerovim govorom, to je važan politički signal i na tome trebamo već sad početi senzibilizirati države članice za naš cilj«, kazao nam je izvor blizak Vladi, ustvrdivši da je svrha pojačane diplomatske aktivnosti prevenirati moguće blokade država članica. A kada budu ispunjeni tehnički kriteriji, izvori bliski Vladi najavljuju i »diplomatsku ofenzivu prema državama članicama«. Iz neslužbenih razgovora stječe se dojam da bi pritom jedna od glavnih poruka trebala biti da je hrvatsko uključivanje u Schengen u interesu cijele Europske unije, a ne samo Hrvatske.

Najtvrđi orah svakako će biti Slovenija koja bi hrvatski pristup mogla blokirati zbog toga što Hrvatska ne priznaje ishod arbitraže o granici. No, pravi problem za hrvatske ambicije nastao bi kada bi se Sloveniji priključile i druge članice. Javno su, zasad, određenu rezervu prema brzom širenju Schengena izrazile Austrija i Njemačka. Kako je izvijestila Hina, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere ustvrdio je da Njemačka ne želi da se schengenskoj zoni u bliskoj budućnosti pridruže nove zemlje, dok su u Austriji stranački čelnici postavili pitanje hoće li potencijalne nove članice moći ispuniti ekonomske i sigurnosne zahtjeve za pridruživanje schengenskoj zoni i eurozoni.

Presudna uloga

»Ne treba to gledati isključivo kao poruke Hrvatskoj«, tvrde hrvatski diplomatski izvori, aludirajući na nesklonost pojedinih članica EU-a da u Schengen puste Bugarsku i Rumunjsku. Osim toga, nastavljaju naši sugovornici, i Njemačka i Austrija su u predizbornoj kampanji.

– Vjerojatno je dijelom riječ o refleksiji migrantske krize, procjenjuje, pak, SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović, član odbora za europske poslove i za vanjsku politiku. Klisović smatra da Hrvatska ne bi trebala imati problema u tom pogledu »ako ispunimo uvjete i dokažemo da smo u stanju braniti schengensku granicu«.

Ipak, Klisović ne smatra da hrvatski diplomati, ako se dogode političke blokade, mogu ili trebaju odigrati presudnu ulogu.

– Blokade su političke krize u kojima je diplomacija samo jedan od instrumenata za njihovo rješavanje, ističe, napominjući da je u takvim slučajevima ključna uloga državnog vrha. Diplomati, s druge strane, imaju zadatak »stvarati pozitivnu atmosferu« oko hrvatskog ulaska u Schengen, ali, naglašava Klisović, najvažnije je da se najprije ispune svi kriteriji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka