Reuters
Andrej Plenković je sličnu kritiku dobio nakon posjeta Kijevu lani u studenom, međutim, kritika iz Rusije tada je stigla iz službe za informiranje ruskog Ministarstva vanjskih poslova, a sada se ta »niža razina«, očito, pretvara u »visoku«
ZAGREB Rusija je ponovno kritizirala Hrvatsku zbog upletanja u krizu u Ukrajini, i to zbog načina na koji hrvatska Vlada želi pomagati toj zemlji u reintegraciji okupiranih područja Donbasa i Luhanska. Rusko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je prekjučer da su hrvatski potezi »neučinkoviti i neprimjereni«. Službenom je Zagrebu preporučilo da radije podupre mirovne napore koje su Ukrajina, Rusija, Francuska i Njemačka (Normandijska četvorka) poduzele putem sporazuma iz Minska.
Nova kritika iz Moskve došla je nakon posjeta ukrajinskog premijera Volodimira Grojsmana Hrvatskoj. Tom prilikom je premijer Andrej Plenković pred Grojsmanom rekao da Hrvatska svojim iskustvima »želi pomoći Ukrajini da mirno integrira svoj teritorij u ustavnopravni poredak«. Podsjetio je kako je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije, da je imala okupirana područja, ali je stekla i iskustvo u reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Stoga su hrvatska i ukrajinska vlada osnovale radnu skupinu kojoj je cilj, prema Plenkoviću, Ukrajini ponuditi katalog mjera koje je Hrvatska provela pri svojoj mirnoj reintegraciji. To se Moskvi ne sviđa.
Teške stranice
– Ponovno smo prisiljeni naglasiti neučinkovitost i neprimjerenost takvih koraka, koji uopće ne pridonose rješenju internog ukrajinskog sukoba. Nadamo će da će hrvatski partneri preusmjeriti svoje napore prema punoj potpori stroge i dosljedne provedbe obveza Kijeva u sklopu skupa mjera dogovorenih u formatu Normandijske četvorke, reagiralo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova. »Sa žaljenjem primjećujemo da u Zagrebu zasad radije promiču paralelne strukture ‘domaće proizvodnje’, umjesto poziva na obnovu dijaloga kroz mehanizme Kontaktne skupine iz Minska. Jednostrano nude teške stranice balkanske krize s početka 1990-ih i tako idu na ruku kijevskoj ‘ratnoj kampanji’, umjesto nedvosmislenog opredjeljenja traženju putova za pomirbu i suživot«, tvrdi ruska strana.
Plenković je sličnu kritiku iz Moskve dobio nakon posjeta Kijevu u studenom prošle godine, kada je premijeru Grojsmanu prvi put najavio »pomoć« u reintegraciji okupiranih teritorija. Međutim, kritika iz Rusije tada je stigla iz službe za informiranje ruskog Ministarstva vanjskih poslova, pa je Plenković nastojao umanjiti njezinu važnost, tvrdeći da je to »niža razina« diplomatske komunikacije. Sada se ta »niža razina«, očito, pretvara u »visoku«.
Jačanje odnosa
Najnovija ruska kritika došla je nakon posjeta bivšeg ministra vanjskih poslova Davor Stiera Ruskoj Federaciji. Stier je u razgovoru s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim odnose Hrvatske s Rusijom, koji su stajali u mjestu više od jednog desetljeća, pokrenuo s mrtve točke. Zastoj u odnosima dogodio se nakon opredjeljenja Hrvatske za ulazak u NATO i EU. Hoće li najnovije iskre u odnosima Rusije i Hrvatske imati utjecaja na program jačanja odnosa dviju zemalja, kojeg su dogovorili Stier i Lavrov, tek će se vidjeti.
