Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 4
Sutra: 11° 11° 4
10. prosinca 2018.
Indeks blagostanja

NOVA RANG LJESTVICA POTVRDILA Hrvatsko zdravstvo je među pet najgorih u Europskoj uniji

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 18. veljača 2018. u 13:53 2018-02-18T13:53:32+01:00

Otkako je indeks blagostanja uveden u 2006. godini, Hrvatska se, uz povremene oscilacije,  pomakla unaprijed za skromna tri mjesta. I dalje je pred njom velika većina europskih država

Luksemburg se i ove godine potvrdio kao najbolji zdravstveni sustav na svijetu, s izvrsnim sustavom prevencije, dostupnom zdravstvenom uslugom i prosječnim životnim vijekom od 82 godine. Na rang-ljestvici od ukupno 149 država svijeta, čiji stupanj blagostanja već više od desetljeća mjeri londonski Institut Legatum, Hrvatska se ove godine našla na 43. mjestu, a u sektoru zdravstva na niskom 55. mjestu, među najgorih pet država Europske unije. Lošije od Hrvatske u pogledu zdravstvene skrbi stoje Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska.
Indeks blagostanja određuje se temeljem 104 različite varijable, od poslovnog okruženja, stope zaposlenosti, do osobnog osjećaja slobode, sigurnosti, pa i obrazovanja i zdravstvene skrbi. Zdravstvo se pak mjeri osnovnim tjelesnim i mentalnim zdravljem, zdravstvenom infrastrukturom i dostupnošću preventivne skrbi.

Očekivano, među vodećim zdravstvenim sustavima i najzdravijim državama svijeta tako su se našle velike, razvijene ekonomije s izdašnim budžetima. Na vrhu su ipak manje, ali bogate države poput Singapura, koji se smjestio odmah uz bok Luksemburgu, sa svojih šest milijuna stanovnika i prosječnim životnim vijekom od 83,1 godine. Treće mjesto zauzela je Švicarska, s jedinstvenim zdravstvenim osiguranjem koje je obavezno za sve građane, uz mogućnost doplate za određene vrste usluga. Četvrti je Japan, čiji stanovnici imaju uvjerljivo najdulji životni vijek na Zemlji, u prosjeku gotovo 84 godine. Upravo ova je činjenica Japanu prouzrokovala demografske probleme jer je nacija počela naglo starjeti.

U Češkoj tri puta bolje

Peto mjesto zauzima austrijsko zdravstvo: zdravstveno osiguranje za svakog je Austrijanca obavezno, a stoji ga 25 eura mjesečno. Švedska visoko šesto mjesto potvrđuje činjenicom da su Šveđani muškog roda na četvrtom mjestu u svijetu po dugovječnosti, s prosjekom od 80 doživljenih godina života, a slijedi je Norveška koja za zdravstvo izdvaja najviše u svijetu, čak 4.500 eura po stanovniku.

Nizozemska, Belgija, Njemačka, Finska, također su u svjetskom vrhu kad je o zdravlju riječ, a među najbolje svrstava se i Hong Kong, grad-država čija populacija od oko sedam milijuna stanovnika na raspolaganju ima 11 privatnih i 42 javne bolnice, što gotovo odgovara broju javnih bolnica u Hrvatskoj…
Najboljim zdravstvenim standardom na Bliskom istoku može se pohvaliti Katar, a na Dalekom istoku, uz Japan, i Južna Koreja. Ona je 15. najzdravija država svijeta, gdje obvezno zdravstveno osiguranje ima 97 posto populacije, a očekivani životni vijek je 82,2 godine.

Drastičan pad na ljestvici

Zanimljivo je reći da je 2013. godine, na primjer, Hrvatska bila ukupno niže rangirana, na 53. mjestu, što je deset mjesta niže nego danas, ali je zdravstvo bilo plasirano na 36. mjestu, što je gotovo 20 mjesta više nego danas. Padu na ljestvici kumovali su, po svoj prilici, mnogi mjereni parametri. Tako se, na primjer, pozicija djelomično određuje subjektivnim osjećajem građana o zadovoljstvu zdravstvenom skrbi i prisustvu zdravstvenih problema, a dijelom na temelju egzaktnih pokazatelja, primjerice postotku dijabetičara ili pretilih osoba, što je kod nas u rapidnom porastu, te paleti bolesti i ishoda liječenja koji također utječu na očekivanu životnu dob.

U ovogodišnjem rangiranju, Hrvatska se drži svoje pozicije, pa nema bitnog pada, ali nema niti napretka. Otkako je indeks blagostanja uveden u 2006. godini, Hrvatska se, uz povremene oscilacije, pomakla unaprijed za skromna tri mjesta. I dalje je pred njom velika većina europskih država. U pogledu zdravstva, susjedna Slovenija od nas stoji bitno bolje, a smjestila se na 31. mjestu. Daleko smo ispod jedne Češke, čije zdravstvo je, sudeći prema 26. mjestu na ljestvici, danas gotovo trostruko bolje od našega. Iako nam je zdravstvo rangirano loše, to je jedno od područja u kojima smo se bolje pozicionirali.

Hrvati žive kraće

Najbolje stojimo u pogledu (ne)zagađenosti okoliša, u aspektu nacionalne i osobne sigurnosti, dok nam se poslovno okruženje srozalo za 12 mjesta. I javna uprava rangirana je bitno lošije od zdravstva.

S očekivanim životnim vijekom od 77,5 godina, koji je još uvijek daleko ispod europskog prosjeka, i ne možemo očekivati bolji plasman na ljestvici zdravstvenog blagostanja. Europski zdravstveni indeks (EHCI) nedavno je pokazao sve slabe točke našeg zdravstvenog sustava: prevelika smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, loša prevencija, previsoka stopa bolničkih infekcija, loši ishodi liječenja, ono su zbog čega Hrvati žive kraće od prosjeka EU koji iznosi 80 očekivanih godina života.

Poziciju Hrvatske na rang-listi Instituta Legatum komentirao nam je Aleksandar Džakula, stručnjak za upravljanje zdravstvenim sustavima iz Škole narodnog zdravlja »Dr. Andrija Štampar«.
Podaci i ovog rangiranja, ma koliko im (ne)vjerujemo kao i nekima prije, pokazuju da imamo dramatičnu krizu društva te neprihvatljivo stanje u zdravstvu – upozorava Džakula. Međutim, puno više od takve krize brine ga naš »teatralno-nonšalantan pristup« i izostanak istinske odgovornosti za dobrobit građana u Hrvatskoj. »Nažalost, svi oni koji u tim razarajućim okolnostima nisu pronašli neki osobni interes ili korist, mogu samo doživjeti duboki osjećaj nemoći i tuge,....ili pobjeći drugdje prije nego ih taj osjećaj paralizira – zaključuje Džakula.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka