Loše pozicioniranje

NEUGODNA LJESTVICA Riječkog sveučilišta uopće nema na listi svjetskih sveučilišta

Ingrid Šestan Kučić

U rektoratu se radi na skorom boljem pozicioniranju Sveučilišta u Rijeci / Foto Sergej DRECHSLER

U rektoratu se radi na skorom boljem pozicioniranju Sveučilišta u Rijeci / Foto Sergej DRECHSLER

Sveučilište u Splitu rangirano je u skupini između 501. i 600. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu je između 800. i 1000. mjesta



RIJEKA – Prema najnovijoj ljestvici Times Higher Education za 2018. godinu Sveučilište u Splitu rangirano je u skupini između 501. i 600. mjesta, dok je Sveučilište u Zagrebu pozicionirano između 800. i 1000. mjesta, a riječkog Sveučilišta na jednoj od triju vodećih rang-ljestvice svjetskih sveučilišta uopće nema. Ono po čemu je splitsko Sveučilište, koje prošle godine uopće nije bilo na toj ljestvici, bolje nego zagrebačko kvaliteta je nastave, znanstvena produktivnost, citiranost te međunarodna suradnja.


Opterećeni profesori


Prema podacima s liste, zagrebačko sveučilište broji 73.465 studenata, a splitsko više nego trostruko manje, 20.817. Po broju studenata splitsko je sveučilište slično riječkom koje ima 17 tisuća studenata, a navodeći kako je Sveučilište u Rijeci upoznato s podacima liste Times Higher Education prorektorica za studije i studente prof. dr. Sanja Barić ističe da nije u prilici komentirati zašto se na navedenoj listi pojavljuju samo dva hrvatska sveučilišta i jedna visokoobrazovna institucija.


– U skladu sa Strategijom Sveučilišta u Rijeci, aktivnosti na transformaciji u smjeru podizanja istraživačke razine prisutne su dulji niz godina. Naime, danas u svijetu postoji velik broj rang-lista koje pozicioniraju sveučilišta, ali i pojedine visokoškolske ustanove, a pritom koriste različite kriterije i različite metode vrednovanja. Umjesto pukog ispunjavanja kriterija pojedinih lista, u svojem mandatu rektorica i njezin tim razmatraju prvenstveno ona područja koja drže strateški važnima za razvoj Sveučilišta, a što će, vjerujemo, posljedično dovesti do boljeg pozicioniranja i kvalitetnijeg iskoraka od dosadašnjeg. Sveučilište u Rijeci raduje činjenica da su se i na ovoj listi našla hrvatska sveučilišta, što ukazuje na to da se angažmanom svjetski poznatih znanstvenika može poboljšati i status institucije – pojašnjava prof. dr. Barić.




Prema podacima s liste na zagrebačkom sveučilištu jedan profesor brine o 17 studenata, dok je na splitskom jedan profesor na 31 studenta. Na jednom i drugom sveučilištu studira 1 posto međunarodnih studenata, a s obzirom na to da su prema tim podacima splitski profesori gotovo dvostruko opterećeniji od zagrebačkih, ne čudi da prema nastavi Zagreb stoji malo bolje od Splita, ima 21 od 100 mogućih bodova, dok splitsko sveučilište ima 17 bodova.


Citirani Oxford


Prema citiranosti, jednom od najvažnijih pokazatelja kvalitete znanstvene produkcije, Split ima čak 60 od mogućih 100 bodova, a zagrebačko sveučilište je trostruko lošije, ima samo 20 bodova. Prvo mjesto na toj ljestvici ima Sveučilište u Oxfordu, a prati ga Sveučilište u Cambridgeu. Uz zagrebačko i splitsko jedino sveučilište s područja bivše Jugoslavije koje se našlo na Times Higher Education ljestvici je Sveučilište u Ljubljani. To je Sveučilište ove godine zauzelo i 477. mjesto na Šangajskoj ljestvici 500 najboljih svjetskih sveučilišta, na kojoj se našlo i beogradsko Sveučilište i to na 261. mjestu, ali među 500 najboljih na svijetu ove godine nema nijednog hrvatskog sveučilišta.