ZAGREB Premijer Andrej Plenković odustao je od proglašenja isključivog gospodarskog pojasa (IGP) na Jadranu, ili ne vjeruje u takvu mogućnost, ili da taj potez donosi korist Hrvatsku. Takav se zaključak nameće iz njegovih izjava u parlamentu u srijedu kada je odgovarao na primjedbe Mostovog Nikole Grmoje koji je ustvrdio da je od početka bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier bio sklon proglašenju IGP-a, a da se Plenković protivio tom zahtjevu kojim je Most uvjetovao sastavljanje druge zajedničke Vlade.

Garnirano jamstvo

Plenković je na to kazao da su mostovci to jamstvo oko gospodarskog pojasa »onako garnirali da kažu da se razumiju i u vanjsku politiku i međunarodne odnose«. Nakon toga se pohvalio da on puno boje pamti hrvatske aktivnosti u vanjskopolitičkom smislu, pa se prisjetio teških pregovora s Komisijom, vrlo posebnih odnosa s Italijom vezanih za IGP, specifičnih relacija koje smo imali sa Slovenijom, neriješenog pitanja granice koja je utjecala na tu temu. Otišao je tako daleko da je podsjetio i na to da je 16. siječnja 1992. godine, dan nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, tadašnji talijanski predsjednik Francesco Cossiga posjetio Hrvatsku, te da je taj posjet odredio stav hrvatskog državnog vrha u tom desetljeću prema proglašenju IGP-a na koji je Hrvatska imala pravo.

Je li premijer time želio reći da je Hrvatska propustila pravi trenutak za proglašenje IGP-a, i da sada takav potez nema smisla? Pitali smo to i u Vladi, želeći znati ostaje li to još uvijek u planu Banskih dvora, ali nikakav odgovor nismo dobili. Jednako kao ni na pitanje kakvi su rezultati zaključka s prve sjednice Vlade na kojoj je Ministarstvo vanjskih poslova dobilo zaduženje da provede konzultacije s europskim zemljama oko proglašenja gospodarskog pojasa. Neslužbeno smo pak uspjeli doznati da je formirana međuresorska radna skupina, koju vodi glavna pravna savjetnica u MVP-u Andreja Metelko Zgombić, te da je već bilo kontakata s pojedinim članicama EU-a o boljoj zaštiti Jadrana.

No, Grmoja je premijerov istup shvatio kao poruku »da Hrvati nemaju pravo na isključivi gospodarski pojas, iako je Europska komisija preporučila državama članicama 1. srpnja 2013. da to učine, jer iz zahvalnosti prema Talijanima trebaju dopustiti neometano iskorištavanje Jadrana«.

Političko pitanje

Naši sugovornici iz HDZ-a neslužbeno priznaju da se baš na IGP-u nije proteklih mjeseci radilo kao na prioritetu, niti se to postavljalo kao važno političko pitanje, pa su onda i oni počeli vjerovati da se to neće ni dogoditi. No, vjeruju da bi se Vlada ponovo mogla uhvatiti za tu ideju, nakon arbitraže oko granice sa Slovenijom, kako bi biračima ponudila svojevrsnu kompenzaciju za osjećaj gubitka u tom sporu. No, dodaju, to ne znači da će na kraju IGP biti i proglašen.