Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1n
Sutra: 3° 3° 1n
24. siječnja 2020.
Drastične promjene

NAJAM STANOVA Zbog novog zakona čak 10.000 građana boji se da će ostati bez doma

S. DRECHSLER
S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 27. veljača 2018. u 12:04 2018-02-27T12:04:40+01:00

Izmjene zakona o najmu drastično mijenjaju situaciju za većinu od 3.734 kućanstva zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Zaštićeni najmoprimci će s 1. srpnja 2023. godine, ako s najmodavcem nisu sklopili novi ugovor o najmu ili kupnji stana, morati iseliti, u protivnom ih vlasnik stana može tužiti

ZAGREB - Sabor će ovoga tjedna, najvjerojatnije u četvrtak, na prvo čitanje uzeti izmjene Zakona o najmu, prema kojima se, budu li usvojene, drastično mijenja situacija za većinu od 3.734 kućanstva zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima, tj. za 8.935 članova tih kućanstava. U prijelaznom razdoblju od 1. srpnja ove, do 30. lipnja 2023. godine zaštićeni će najmoprimci vlasnicima stanova morati plaćati najamninu koja će svake godine biti uvećana za 1,2 puta, dok će nakon 30. lipnja 2023. godine vlasnici stanova s njima moći produžiti ugovor uz najamninu kakvu sami odrede, ili stan prodati po tržišnoj cijeni, pri čemu će zaštićeni najmoprimac imati pravo prvokupa. Razliku između povećane i zaštićene najamnine vlasniku stana će kroz tih pet godina plaćati država za najmoprimce – članove obitelji smrtno stradalog zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida, odnosno jedinice lokalne samouprave za najmoprimce – korisnike socijalne pomoći.

Pismo premijeru

Zaštićeni najmoprimci će s 1. srpnjem 2023. godine, ako s najmodavcem nisu sklopili novi ugovor o najmu, ili kupnji stana, morati iseliti, u protivnom ih vlasnik stana može tužiti. Za stradalnike Domovinskog rata odnosno one koji primaju socijalnu pomoć, država odnosno jedinice lokalne samouprave najkasnije do 30. lipnja 2023. godine moraju pronaći novi stan na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom. Također, još pet godina, od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine pravo na subvenciju najamnine imat će najmoprimci i zaštićeni podstanari čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji ili jednak od polovine prosječne plaće u RH. Time im se, smatra zakonodavac, ostavlja više vremena za pronalaženje stana koji je primjeren njihovim mogućnostima. Pravo na ovu subvenciju neće imati najmoprimac koji, kao i njegov bračni drug, životni partner ili malodobni član obiteljskog domaćinstva kojega je dužan uzdržavati na području Hrvatske ima u vlasništvu useljiv stan ili kuću.

Hrvatski savez udruga stanara (HSUS) jučer je premijeru Andreju Plenkoviću uputio otvoreno pismo u kojem stoji kako će izmjenama zakona u beskućnike biti pretvoreno više od 10.000 građana te traže povlačenje predloženih izmjena zakona.

– Nadamo se da niste svjesno i osobno sudjelovali u pripremi Zakona na temelju kojeg će tri tisuće obitelji biti izbačeno iz svojih jedinih domova. Očekujemo da država preuzme odgovornost za sudbine svojih građana jer to i jest smisao njenog postojanja. Pretpostavljamo da ste i Vi odrasli u stanu na kojem su Vaši roditelji u bivšoj državi stekli stanarsko pravo i otkupili ga po desetak posto njegove tržišne vrijednosti. Pretpostavljamo da ćete se složiti da ni nas, ni Vas ili Vaše roditelje, koji smo u bivšoj državi bili nositelji stanarskog prava, nitko zbog toga nema pravo nazivati »komunističkim profiterima«, stoji u priopćenju HSUS-a Plenkoviću.

Neupitno vlasništvo

Vlasnici imaju pravo na svoje stanove, može se čuti od zaštićenih stanara, ali i zaštićeni najmoprimci – nekad nositelji stanarskog prava – imaju pravo, napominju, da im se omogući otkup stanova kakav je nekad bio moguć. U Rijeci ima tristotinjak stanova sa zaštićenim najmoprimcima. Samo je sedam posto stanova u Hrvatskoj u nominalnom vlasništvu izvornih vlasnika, upozoravali su ranije iz HSUS-a.

Josip Hrastić iz Udruge vlasništvo i posjed ističe kako je potpuno bespredmetno govoriti o tome kad je tko postao vlasnikom stana sa zaštićenim najmoprimcima.

– Vlasništvo je vlasništvo, i neupitno je. U mom stanu u centru Zagreba, jednom od dva koji su oduzeti mojoj obitelji, od 1954. godine živi zaštićeni najmoprimac za, sadašnji je iznos najamnine, 94 kune mjesečno, a ja sam dužan snositi sve troškove popravaka u tom stanu, i od njega nemam ništa osim visokih troškova, kaže Hrastić, napominjući kako je ovim zakonskim prijedlogom, prvi put dosad, država zaštićenim najmoprimcima omogućila da do stupanja zakona na snagu 1. srpnja ove godine, kaže, na nekog neutralnog u obitelji prenesu druge nekretnine koje imaju u vlasništvu. Status zaštićenog najmoprimca izgubit će oni koji, stoji u prijedlogu, s tim datumom budu evidentirani kao vlasnici useljive nekretnine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.