Grad: Rijeka
Danas: 33° djelomično oblačno
Sutra: 20° 31° moguća oluja
24. srpnja 2016.
Predsjednik HUP-a obrazlaže zašto su poslodavci za drastične izmjene ZOR-a

Mudrinić: Nema više radnih mjesta za cijeli život

Poduzetnici itekako trebaju kvalitetne zaposlenike, o njima ovise, kao i obrnuto – Ivica Mudrinić / Snimio Darko JELINEK
Poduzetnici itekako trebaju kvalitetne zaposlenike, o njima ovise, kao i obrnuto – Ivica Mudrinić / Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 30. siječanj 2013. u 17:34 2013-01-30T17:34:08+01:00

Koncept radnog mjesta od završetka školovanja do mirovine jednostavno više ne postoji nigdje u svijetu. Naše je radno zakonodavstvo, nažalost, ovoj činjenici potpuno neprilagođeno. Sve dok bude neprihvatljivih dodatnih rizika za onoga koji zapošljava, nismo stvorili uvjete za novo zapošljavanje

Vlada je pokrenula promjene Zakona o radu (ZOR), koje u hrvatskoj javnosti nailaze na vrlo suprotstavljena mišljenja. Poslodavci se za promjene u ZOR-u zalažu već godinama, tražeći tzv. fleksibilizaciju odnosa na tržištu rada, smatrajući da je to pomoći izlasku gospodarstva iz krize. Sindikati se tome protive jer smatraju da će to pogoršati položaj zaposlenih. O tome razgovaramo s Ivicom Mudrinićem, predsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca.

 
  Što očekujete od izmjena Zakona o radu? 

   – Zakon o radu moramo promatrati kroz prizmu trenutka u kojem živimo, koji s jedne strane karakterizira ogromna nezaposlenost, a s druge tehnološke promjene koje utječu na to da se vijek trajanja bilo kojeg radnog mjesta rapidno skraćuje. Danas više nema radnih mjesta za cijeli život, od završetka školovanja do mirovine. Taj koncept jednostavno više ne postoji, praktički nigdje u svijetu. Naše je radno zakonodavstvo, nažalost, ovoj činjenici potpuno neprilagođeno. Svrha radnog zakonodavstva trebala bi biti omogućavanje zapošljavanja bez neprihvatljivih dodatnih rizika za onoga koji zapošljava. Dok ne budemo imali takav zakon o radu, moramo biti svjesni da nismo stvorili preduvjete neophodne za novo zapošljavanje. 

  Svi su pogođeni

Kao povod za promjene ZOR-a u Vladi navode krizu. Sindikati smatraju da se radnicima zbog ekonomske krize žele smanjiti prava, što će poslodavcima omogućiti lakše otpuštanje zaposlenih i manje materijalne obveze prema njima. Oni kažu da je to pogrešan put jer radnici nisu uzrok ove krize, već njezina žrtva, te da će promjenama ZOR-a doći u još težu situaciju nego danas. Kako to komentirate?

   – Nikome u realnom sektoru posao ne čuva, niti garantira zakon o radu. Jedina stvarna sigurnost proizlazi iz vlastite osposobljenosti za potrebe posla i ukupne uspješnosti poduzeća. Kada isti kriteriji budu konačno vrijedili i za državna poduzeća i javni sektor, svi će zaposlenici biti u istom položaju u kakvom je realni sektor već jako dugo vremena. A što se žrtava tiče, svi smo žrtve loših uvjeta poslovanja i gomile propuštenih prilika da se isti poprave. Svi su pogođeni – i radnici, i poslodavci, i vlasnici, i dioničari, i socijalna država. Baš svi smo na gubitku. 

  Nije li velik broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje dokaz da hrvatski zakon o radu nije rigidan i nefleksibilan? 

Upravo suprotno. Neprihvatljivo velik broj nezaposlenih dokaz je da su ukupni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj neodrživo loši. U tim i takvim uvjetima i oni koji bi teoretski mogli zapošljavati ne mogu više preuzimati visoke rizike, kakve nosi sadašnje radno zakonodavstvo, jer ukupan rizik koji proizlazi iz nestabilnog i nefleksibilnog okruženja je prevelik. Tvrtke se, kao i ljudi, rađaju, rastu, transformiraju, ili nestaju – i to je dio normalnog poslovnog procesa. 
  

Prema nekim statistikama, uspijeva tek jedan od deset poduzetničkih poduhvata. U zemljama, u kojima je neuspjeh prihvatljivi sastavni dio poduzetništa, novi se biznisi pokreću puno lakše i brže nego kod nas, na dobrobit svih u društvu. Kod nas je problem u činjenici da je poduzetnički neuspjeh stigmatiziran, pa i kriminaliziran, kao i u činjenici da smo dosegnuli gotovo 400 tisuća nezaposlenih, dok se nova radna mjesta ne otvaraju. Kapital nema emocije, vodi se čistom računicom. Ulagati se ili isplati, ili ne. Nezaposlenost koju danas imamo dokaz je da je ulaganje trenutno neisplativo. 

Vlada mora poboljšati poslovno okruženje

Vlada je pokrenula donošenje zakona o strateškim investicijama, kojim želi pojednostaviti i ubrzati postupak za izvođenje velikih ulaganja. Kako ocjenjujete to što su brojne civilne udruge optužile Vladu da tim zakonom zapravo želi izvesti brzinsku privatizaciju i rasprodaju državnih šuma, zemljišta, voda te tako zaobići mišljenje lokalnih zajednica i javnosti?

   – Uz ovakav rapidni gubitak postojećih radnih mjesta, držim zakon o strateškim investicijama hitno potrebnom interventnom mjerom za poticanje investicija, u ovom slučaju velikih koje, naravno, za sobom povlače i male, jer je činjenica da velike investicije za sobom »vuku« i manje. No, naravno, ne treba ostati samo na ovom zakonu. Vlada mora nastaviti raditi i na drugim mjerama koje će poboljšati ukupno poslovno okruženje. S obzirom na veliku dozu nepovjerenja, s kojim je ovaj zakon dočekan u dijelu javnosti, potrebno je svakako da u njegovoj konačnoj verziji bude jasno postavljena i garantirana potpuna transparentnost dodjeljivanja statusa strateških investicija i postupka uklanjanja barijera koje postoje. Vlada mora dati garanciju da do štete, o kakvoj govorite, neće doći. Njihove su sve izjave, što se toga tiče, nedvosmislene, ali zakon to naravno mora jasno propisati.

 

  Rigidni ugovori

Je li točno da je 85 posto svih novih ugovora o radu između radnika i poslodavaca u Hrvatskoj sklopljeno na određeno vrijeme? 

   – Nemam podatak koliko je novosklopljenih ugovora na određeno, a koliko na neodređeno vrijeme, no činjenice su prije svega da je uopće novosklopljenih ugovora o radu premalo, kao i da je i ugovor na određeno vrijeme relativno rigidan, odnosno da ga se novim zakonskim prijedlozima, o kojima se sada raspravlja, pokušava učiniti još kompliciranijim za produženje. Nisam iznenađen ako kriza i ukupni uvjeti poslovanja, te neizvjesnost s kojom se suočavaju mnogi, pogotovo mali i srednji poduzetnici, rezultiraju dodatnim oprezom kod zapošljavanja na način da se ljude zapošljava na kraće vrijeme. 

  Znači li to da radnih ugovora na neodređeno vrijeme uskoro više neće biti? 

   – Potpuno je pogrešna teza da će otežavanjem zapošljavanja na određeno vrijeme novo zapošljavanje dominantno postati na neodređeno vrijeme, iz jednog jednostavnog razloga – cjeloživotnih poslova i radnih mjesta više nema. Zakonodavstvo se mora modernizirati i prilagoditi ovoj činjenici i u tom kontekstu rasprava o ugovorima na određeno, naspram ugovora na neodređeno vrijeme, jest bespredmetna. Preduvjet istinske uspješnosti bilo koje kompanije su kvalitetni, vrijedni, motivirani, adekvatno nagrađeni zaposlenici, koji zajedno s poslodavcem stvaraju novu vrijednost. Poduzetnici itekako trebaju kvalitetne zaposlenike, o njima ovise, kao i obrnuto. Iz ovog međusobnog odnosa proizlazi sigurnost radnog mjesta, a ne iz vrste ugovora o radu. 

Samo investicije mogu potaknuti zapošljavanje

Mnogi kritiziraju Vladu, na primjeru zakona o radu te zakona o strateškim investicijama, da provodi neoliberalnu politiku koja je ponajprije u interesu poslodavaca. Je li točno da su Vlada i HUP danas na istoj strani?

   – Moje je mišljenje da ne postoje u društvu istinski suprotstavljene strane, vjerujem da bismo svi trebali biti na istoj strani, koja je fokusirana na oporavak gospodarstva i stvaranje uvjeta za dostojanstven život građana ove zemlje. Da bismo to postigli, moramo stvoriti uvjete za stvaranje novih vrijednosti, odnosno za investicije koje će stvoriti nova radna mjesta. Negativnu spiralu, koja nas vuče sve dublje prema dnu, moramo što prije zaustaviti. U tom kontekstu promatram i zakon o strateškim investicijama i odnose svih socijalnih partnera – svi bismo trebali biti samo na onoj strani koja Hrvatsku vodi putem gospodarskog oporavka. HUP se za to sigurno zalaže i utoliko je, ako želite tako reći, na istoj strani i sa sindikatima koji slično razmišljaju i s Vladom. 

  Nakaradna teza

Sindikati se protive ideji da se zakonom dodatno regulira i potiče rad u nepunom radnom vremenu. Smatraju da to poslodavcima omogućuje smanjenje troškova, tako što jedan posao radi dvoje ljudi s nižom plaćom. Tako će broj nezaposlenih, kažu, statistički biti manji, ali će radnici biti dodatno osiromašeni. Kako to komentirate?

   – U uvjetima nezaposlenosti koja prelazi 20 posto, pri čemu dodatno dnevno gubimo stotine radnih mjesta, ova mi se teza čini nakaradnom. Treba zaposliti što više ljudi i ako postoje poslovi koji ne traže puno radno vrijeme, kao i zaposlenici kojima iz raznih razloga odgovara da rade dio radnog vremena, ne vidim u čemu je u takvom zapošljavanju problem. Zapošljavanje na nepuno radno vrijeme omogućava primjerice ženama, koje se u nekom trenutku žele više posvetiti djeci, a pri tome ne izaći sa tržišta rada, fleksibilnije radne uvjete. Također, veliki broj malih poduzetnika nema prostora zaposliti, primjerice, IT stručnjaka ili marketingaša na puno radno vrijeme, ali bi u nepunom radnom vremenu kod nekoliko takvih poslodavaca moglo biti stvoreno, da se tako izrazim, cijelo radno mjesto za jednu osobu. Onemogućavanje takvog zapošljavanja samo ide na štetu i radnika i poslodavaca.

HNK Rijeka