JASENOVAC Kod kamenog spomenika Cvijet u Jasenovcu održana je  komemoracija u spomen na logoraše koji su 22. travnja 1945. krenuli u proboj iz tog zloglasnog ustaškog logora. Oko 600 ih je krenulo u proboj ali je uspjelo do cilja samo 107 logoraša. Na deset lokaliteta koji pripadaju jasenovačkom logoru, prema znanstveno i stručno utvrđenom popisu do danas je imenom i prezimenom zabilježeno točno 83.301 žrtva. Nešto više od pola žrtava bili su Srbi.

U koloni sjećanja koja je išla prema spomeniku bilo je oko 2500 ljudi – preživjeli logoraši, obitelji stradalih, poštovatelji žrtava a među njima i predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i Mirando Mrsić, izaslanik predsjednika Vlade Zorana Milanovića te saborski zastupnici.

Opća je poruka da žrtve ne smiju i neće biti zaboravljene, treba ih pamtiti i učiti iz takvih tragedija da bi se izbjegle u budućnosti.

– Tu smo da se sjetimo nevinih žrtava i da ne dopustimo da ikada više oživi ideologija holokausta, zla i mržnje, rekao je Josipović. Svaka jasenovačka žrtva i svaka žrtva masovnih zločina u cijelom svijetu imala je svoje ime, obitelj, zanimanje i životnu priču. Imali su želje i snove, slične onima svakog od nas. Svi mi koji ovdje stojimo imamo jednostavan san za mirom i blagostanjem, žrtve Jasenovca to nisu dosanjale. Uvijek i ponovno javljaju se ljudi i pokreti koji bi vladali nasiljem i zlom, koji bi terorom i smrću držali u pokornosti druge ljude, druge nacije ili vjere. Nijedan narod, nijedna država i nijedno vrijeme nisu imune od opasnosti da se u njihovim njedrima pojavi takvo zlo, kazao je Josipović. 

Josipović je rekao da su u holokaustu i zločinu sudjelovali i i pripadnici hrvatskog naroda. Mržnja nikad ne smije biti isprika za novu mržnju, niti zločin za novi zločin. Hrvatski antifašisti, partizani pobijedili su zlo i zajedno s antifašistima drugih naroda pobijedili su nacizam, fašizam, ustaštvo, četništvo i sve one koji su služili zlu. Suvremena Hrvatska je slobodarska zemlja čiji je identitet nastao na antifašizmu, nasuprot ustaštvu i nacizmu, rekao je on. 

Josip Leko smatra da je Hrvatska sada na povijesnoj razdjelnici i da ćemo ustrajati na zajedničkoj europskoj odgovornosti za mir i za razvoj Europe. Hrvatska uskoro ulazi u EU, ima demokratske standarde, a ulazak u EU nije samo ostvarenje hrvatskih strateških ciljeva nego i jamstvo sazrijevanja i poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, manjinskih prava i tolerancije.

– Nikada ne smijemo zaboraviti trnoviti put koji smo prošli da bismo ostvarili europske vrijednosti i standarde. Bilo je puno uspona i padova, a najsramotniji pad bila je tzv. NDH čiji je pogubni rezultat bio i ovaj koncentracijski logor Jasenovac. Svi rođeni poslije Drugog svjetskog rata nisu samo poštovatelji nego i veliki dužnici ovih žrtava i to moraju znati generacije koje dolaze. U Hrvatskoj je bio jedan od najmasovnijih pokreta za slobodu koji je omogućio život u miru i dostojanstvu, a antifašistički duh bio je i snažan adut u stvaranju današnje neovisne hrvatske države, rekao je Leko. 

Mirando Mrsić je rekao da oni koji nas pokušavaju dijeliti i prebrojavati neće uspjeti jer je to put unatrag. Ne smijemo zaboraviti one koji su hrabro krenuli u proboj prema slobodi, unatoč malim izgledima. Nesalomljivi duh nosio je antifašiste koji su se bili spremni žrtvovati da bi generacije živjele u slobodi i izbrisale se sve podjele na domaće i goste.

Predsjednica Savjeta Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak kazala je kako je od 83.301 žrtve, više od dvadeset tisuća žena te 20.101 dijete mlađe od 14 godina. Istraživanja i provjeravanja podatka su svakodnevna a konačni broj žrtva aostat će nepoznanica jer su brojni zatočenici bili ubijeni čim su dopremljeni.

Nazočnima su se prigodnim riječima obratili i predstavnici stradalih logoraša. Predsjednik Josipović uručio je trojici logoraša – Ješui Abinunu, Iliji Ivanoviću i Bazilu Zukoli odličje Reda Stjepana Radića a Javnoj ustanovi Spomen područja Jasenovac Povelju Republike Hrvatske.

U podnožju spomenika Cvijet održana je i zajednička molitva više konfesija, a brojna izaslanstva odala su počast i položila vijence.