Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
23. studenoga 2017.
Nakon rekordne 2016.

Mršava 2017. godina: Agrokor bi mogao bankama pojesti više od 4,5 milijardi kuna dobiti

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 26. kolovoz 2017. u 22:49 2017-08-26T22:49:17+02:00

Bankarski sektor je u Hrvatskoj do 2015. stalno bilježio visoku dobit, čak i u vrijeme globalne krize. Na kraju bi dvije najlošije godine za hrvatske banke, od bankarske krize 1998., mogle biti one koje nije proizveo slom svjetskog gospodarstva nego domaće prilike, odobravanje velikog broja kredita u »švicarcima« i kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji

ZAGREB Nakon rekordne dobiti u prošloj godini koja je prije oporezivanja iznosila 6,4 milijarde kuna, bankama će u ovoj godini dobit u dobroj mjeri »pojesti« rezervacije za kredite koje su odobravale Agrokoru. Nakon 2015. godine kada su rezervacije za »švicarce« gurnule banke u gubitak od 4,7 milijardi kuna, čini se da poslije bogate 2016. godine slijedi još jedna mršava godina za bankarski sektor koji je u Hrvatskoj do te 2015. godine stalno, čak i u vrijeme globalne krize, bilježio visoke dobiti. Na kraju bi dvije najlošije godine za hrvatske banke, od bankarske krize 1998. godine, mogle biti one koje nije proizveo slom svjetskog gospodarstva nego domaće prilike, odobravanje velikog broja kredita u »švicarcima« i kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji.

No, dok je javnost u prvom slučaju svaki dan bila zasipana procjenama i izračunima banka koliki će u 2015. godini biti njihov gubitak dobit zbog konverzije »švicaraca« i to od trenutka kada je zakon donesen krajem 2014. godine, sada su banke znatno zakopčanije kad je u pitanju slična procjena za kredite Agrokoru koje moraju procijeniti kao nenaplative.

Bankarska tajna

Ni u jednom ni u drugom slučaju rezervacija naravno ne znači da su banke dužne staviti dodatni novac sa strane, nego u svojim knjigama na osnovi lošeg kredita zavedu stanje kao da se kredit prema kojem se rezervira neće naplatiti, kao da je taj novac izgubljen.

Kolike su rezervacije bankarskog sektora za loše kredite prema Agrokoru, odnosno tvrtkama iz sastava koncerna, ali i prema dobavljačima koji su povezani s tim koncernom, od kojih su neki zatražili predstečajni postupak, podatak je koji se ne može dobiti ni u Hrvatskoj narodnoj banci, uz objašnjenje da se radi bankarske tajne, jer je u pitanju jedan klijent – Agrokor – podaci ne mogu dati.
S druge strane, u slučaju »švicarca« radilo se o više banaka i nekoliko tisuća klijenata pa su ti podaci stalno bili objavljivani. Prema podacima koje smo dobili od HNB-a ispravak vrijednosti, odnosno troškovi rezervacije zbog švicarskih franaka, bili su oko 6,9 milijardi kuna. Koliki je u odnosu na to trošak rezervacija za Agrokor, zasad se može samo spekulirati.

Očekivani izostanak dobiti banaka zbog porasta ispravaka vrijednosti njihovih potraživanja povezanih s koncernom Agrokor procjenjuje se na oko 1,3 posto BDP-a, što je oko 4,5 milijardi kuna. Tako bi, uvjetno rečeno, gubitak banka barem u ovoj godini zbog krize u Agrokoru mogao dosegnuti 65 posto iznosa koji su tvrdili da gube zbog »švicarca«.

Sustav stabilan?

No, o tome banke nerado govore, a i one i sama središnja banka stalno uvjeravaju da je sustav stabilan i da zbog toga neće biti ugrožen. Koliko je bankarski sektor direktno izložen prema Agrokoru, a koliko prijetnje stižu zbog problema s dobavljačima, koji su se često i sami zaduživali da posude novac Agrokoru, vidjet će se kad trgovački sud i službeno potvrdi sve tražbine koje su prijavljene u postupku izvanredne uprave. Prema nekim neslužbenim informacijama, samo četiri velike banke, Zagrebačka, Privredna, Erste i RBA kreditirale su Agrokor s gotovo 700 milijuna eura, što je više od pet milijardi kuna, s time da je naviše, s gotovo 290 milijuna eura izložena Zaba, a najmanje PBZ.

No, dok iz većine banaka nismo dobili precizne odgovore kolike su njihove rezervacije povezane s Agrokorom, neke banke ipak su i u ovom slučaju spremne podijeliti informacije s javnošću. Tako je Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, na naš upit odgovorila da su ukupne rezervacije u prvoj polovici 2017. više nego udvostručene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno da su porasle za 128,2 posto, te ističu da je to posljedica izdvajanja za izloženost grupi Agrokor i povezanim osobama.

Muk iz Zabe

– U skladu sa smjernicama Hrvatske narodne banke i temeljem procjene budućih novčanih tokova prema dostupnim informacijama koje za dio dužnika iz ove grupe nisu konačne niti potpune, formirane su rezervacije od 187 milijuna kuna, odgovaraju iz HPB-a, uz napomenu da su u posljednje dvije godine prepolovili izloženost grupi Agrokor.

Otvoreni su i u Erste banci pa otkrivaju da je Erste grupa, koja uz banku obuhvaća i povezana društva, u prvom polugodištu imala povećanje troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja.
– Ti troškovi iznosili su 716,2 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2016. troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja iznosili 122,7 milijuna kuna. Povećani troškovi rezervacija najvećim dijelom su rezultat situacije u kojoj se našao koncern Agrokor te s njime povezana društva, kažu u Erste banci.

Iz RBA smo dobili odgovor da oni poštuju sva pravila HNB-a koja se tiču rezervacija, pa su tako prepoznali status djelomično nadoknadivih plasmana te izdvojili ispravke vrijednosti za kredite odobrene koncernu Agrokor, ali nisu otkrili o kojem se iznosu radi.
Iz Splitske banke ističu da je u odnosu na ukupne plasmane korporativnom sektoru izloženost Agrokoru mala, te da su njihove rezervacije u prvom kvartalu ove godine veće tek osam posto u od odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nikakav odgovor nismo dobili iz Zagrebačke banke, koja je najveći domaći kreditor Agrokora među bankama i koja je na domaćem tržištu sudjelovala i s najvećim iznosom kad je u pitanju odobravanje posljednjeg kredita od 400 milijuna eura tom koncernu u sklopu procesa izvanredne uprave. No, bit će zanimljivo kako će Zagrebačka banka tretirati svoje ranije kredite odobrene Agrokoru. Naime, za kredit koji je odobrila Agrokoru nakon otvaranja izvanredne uprave Zaba je, uostalom kao i Erste ili RBA, dobila mogućnost da za isti iznos starim kreditima osigura prvenstvo naplate, odnosno status najstarije tražbine. Pitanje je onda hoće li se njezini ranije odobreni krediti tretirati kao nenaplativi i hoće li u punom iznosu, većem od dvije milijarde morati provesti ispravke vrijednosti.

Izloženost dobavljačima

Prema polugodišnjem izvješću Zagrebačka banka je u prvom polugodištu imala troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja od 883 milijuna kuna, što znači da su porasli za 581 milijun kuna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U izvješću se navodi tek da su rezervacije rasle zbog plasmana trgovačkim društvima, ali se ne precizira koliko se od toga odnosi na Agrokor. No, zato se navodi da je u prvih šest mjeseci ove godine Zagrebačka banka ostvarila rezultat iz operativnog poslovanja, odnosno dobit prije oporezivanje u iznosu od 1.154 milijuna kuna, ali da ona nakon oporezivanja iznosi 246 milijuna kuna zbog »utjecaja rasta troška vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima«.
Lani je primjerice na polugodištu Zagrebačka banka, nakon oporezivanja imala dobit od 700 milijuna kuna, što je dva i pol puta više nego ove godine. To znači da velike banke kriza u Agrokoru, ako se lančano snažnije ne prelije u cijelo gospodarstvo, neće gurnuti u gubitak, kako je to bio u 2015. godini slučaj sa švicarcem, ali će značajno umanjiti njihovu dobit. Naravno, treba još vidjeti kolika će se na kraju pokazati izloženost banka prema velikim dobavljačima Agrokora koji su i sami u problemima, ne samo zato što je Agrokor bio neredovit platiša, nego i radi toga što su sami u jednom trenutku pristali kreditirati koncern.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka