ZAGREB  Građani u Hrvatskoj zainteresirani su prije svega za zaštitu socijalnih prava, skloni su relativizirati slobodu govora i medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i posebno pravo na azil. Imaju vrlo nisko povjerenje u političare, a u golemoj većini nisu voljni sudjelovati u političkim procesima i osobno nešto pokušati promijeniti, iako su politikom vrlo nezadovoljni.

Građani što su mlađi to ih politika manje zanima i slabije razumiju politička pitanja. Rezultati su to istraživanja koje su zajednički proveli Institut za društvena istraživanja i Inicijativa GOOD koja se zalaže za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao samostalnog nastavnog predmeta na 1.000 ispitanika u siječnju ove godine.

Poštovanje zakona

Emina Bužinkić iz Inicijative GOOD ustvrdila je da je istraživanje pokazalo da se demokratski deficit, posebno među mladima, produbljuje zbog čega se nada da će posljedica najavljene reforme kurikuluma u obrazovanju biti i uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog nastavnog predmeta.

Da anketirani generalno nisu skloni građanskom angažmanu, vidi se iz podatka da njih samo deset posto smatra da je biti aktivan u društvenim ili političkim udrugama značajka građanina. Na prvom mjestu u rubrici »značajke građanina« su poštovanje zakona i pravila (nešto više od 62 posto) i plaćanje poreza (nešto manje od 60 posto).

 Da bi građanin trebao »držati na oku djelovanje vlade« smatra tek četvrtina ispitanika. Niz je prava koje ispitanici u više od 90 posto slučajeva smatraju pravima koja treba uvijek štititi. Na vrhu su pravo na rad i pravo na obrazovanje, slijede osobna sigurnost i prava žena, a građanima su očito važni i socijalna zaštita starih i ugroženih, jednakost pred zakonom i pravo vlasništva.

Međutim, da pravo udruživanja, što je temeljno političko pravo, treba štititi smatra tek 62 posto. Sloboda govora i sloboda medija prava su koja treba štititi smatra četiri petine ispitanika, a pravo na azil podržava manje od 50 posto ispitanika.

Slabe reakcije

Mladi su tolerantniji prema nasilju, pa tako u dobnoj skupini do 29 godina njih više od trećine smatra da treba dozvoliti javna okupljanja onima koji nasilno žele srušiti vlast, dok u najstarijoj dobnoj skupini, stariji od 60 godina, takav stav ima tek svaki sedmi ispitanik.

 Samo je potpisivanje peticija politička aktivnost u kojoj je sudjelovao veći broj građana, njih 58 posto. Na političkom skupu ili prosvjedu sudjelovalo je 16 posto anketiranih, a njih niti devet posto je pokušalo kontaktirati političara ili službenika kako bi izrazili svoje mišljenje.

U slučaju da se po njihovu mišljenju usvoji neki štetan zakon u Saboru, nešto bi pokušalo učiniti tek 22 posto anketiranih, a njih sedam posto očekuje da Sabor ozbiljno shvati taj njihov pokušaj.

Oko 55 posto anketiranih smatra da su prilično osposobljeni za razumijevanje političkog života, ali među mladima njih samo 45 posto smatra da dobro razumiju političke procese, najmanje od svih dobnih skupina. Mladi do 29 godina su dobna skupina koja je superiorno najmanje zainteresirana za politiku. Tek svakog petog politika prilično i puno zanima, nasuprot njih gotovo 50 posto među najstarijima.