Kad veza ne funkcionira, po kanonskom pravu bračni partneri ne mogu se opet vjenčati, to se smatra grijehom. Vjernici su postali oprezni, ne žele se dovesti u tu situaciju, analizira Anna-Maria Gruenfelder
ZAGREB U državi gdje se 86 posto stanovništva izjašnjava katolicima, svaki treći brak završi razvodom, u bračne vode godišnje se upusti i do tisuću parova manje, a tek svaki drugi odlučuje se na crkveno vjenčanje.
Takav nesrazmjer između svetosti braka koji propagira Katolička crkva i ponašanja vjernika nije ništa neobično, ističu stručnjaci, jer religija sve manje upravlja našim svakodnevnim životom, a stroga crkvena pravila dodatno demotiviraju mlade da se na bračnu zajednicu obvežu doživotno.
Bitan je »event«
Brak je kao institucija danas čak i među vjernicima izgubio na težini, smatra teologinja Anna-Maria Gruenfelder, koja kaže da se brak danas doživljava kao povod za uljepšavanje, gdje je ključna svečanost, ceremonija. Postojanost braka sve je niža zbog ekonomske neovisnosti partnera, a partneri više nemaju ni strpljenja ni motivacije u vezi koja nije dobra.
– Ljudi danas traže »event«. Brak se više ne doživljava kao sakrament, pogotovo ne kao onaj koji veže principom »dok nas smrt ne rastavi«. Svijest o tome se izgubila, a svetost braka iscrpila, dijelom i zbog toga što Katolička crkva nikada nije uspjela suvislo objasniti zašto bi brak bio sveti sakrament, kad je on u drugim vjerskim zajednicama zajedničko preživljavanje, posve obična stvar – navodi Gruenfelder.
Nejasne koleracije
Sociolog Siniša Zrinščak upozorava da nigdje u modernom svijetu nema jasne korelacije između stupnja religioznosti neke zemlje i razvoda brakova.
– Religija nije totalna, ne usmjerava se na sve aspekte života, ali je Hrvatska u pogledu razvoda i rađanja djece izvan braka ipak tradicionalnija od europskog prosjeka, ocjenjuje Zrinščak. Za ilustraciju navodi primjer Poljske, koja je po učestalosti odlaska na misu najkatoličkija država Europe, a stopa razvoda viša je nego u Hrvatskoj.
– Institucija braka i obitelji u Hrvatskoj se cijeni više nego u mnogim europskim državama, a kriza to teško može poremetiti jer se stavovi mijenjaju kroz dulje razdoblje – kaže Zrinščak.