RIJEKA  Najnovija analiza eksperimentalne provedbe građanskog odgoja pokazuje da učenici osnovnih i srednjih škola u velikoj većini ne razumiju ulogu građana i vlasti u demokratskim procesima, a ohrabruje podatak da je znatna većina njih kroz građanski odgoj i obrazovanje u ovoj eksperimentalnoj nastavi naučila misliti svojom glavom – ističe ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Ocjenjujući tvrdnje GROZD-a da se uvođenjem građanskog odgoja uvodi ideologija i svjetonazor, Jovanović je ustvrdio da ne zabrinjava toliko što učenici ne poznaju osnovne pojmove što je građanin i demokracija, nego više to što mladi u temeljnim vrednotama, poput tolerancije i uvažavanja mišljenja drugih i tuđih vrednota, nisu na razini na kojoj bi trebali biti kao građani suvremene demokratske države.

  – Rezultati istraživanja provedenog među učenicima s kojima se u 12 škola eksperimentalno provodio program građanskog odgoja, pokazali su da je kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja počeo mijenjati školu u smjeru demokratske zajednice odlučivanja. Jedno drugo istraživanje pokazuje da je samo 14 posto znalo da je najvažnija uloga građana u demokratskoj državi nadzor djelovanja vlasti, a posebice zabrinjavajućim ocijenjeno je što je svaki četvrti učenik građanstvo definirao u terminima brige za osobne interese. Samo jedna trećina zna da posjedovati građanske vrline znači brinuti se o interesima zajednice, otprilike isto toliko njih taj izraz povezuje s posjedovanjem građanskih prava, više od jedne petine s civiliziranim ponašanjem, a svaki deseti s redovitim glasovanjem na izborima, navodi ministar.

  Dodajući da kroz građanski odgoj i obrazovanje učenici sustavno uče o tome koja prava i odgovornosti imaju te na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti, Jovanović ističe da je krajnji cilj takvog učenja razvoj učenika kao emancipiranog i odgovornog građanina koji aktivno sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta. Škola je dužna učenike poučiti da opstanak demokracije ovisi o znalačkom i aktivnom sudjelovanju građana u odlučivanju na svim razinama. No da bi sudjelovanje bilo i učinkovito, građani trebaju usvojiti odgovarajuća znanja, vještine i stavove za korištenje intelektualnih alata kojima se unapređuju demokratske procedure, kao što su procjena valjanosti načela, pravila i zakona te učinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.

  – Kako bi se kod učenika potakla spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne, preko lokalne i nacionalne, do europske i međunarodne zajednice, oni u školi trebaju stjecati znanja o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u zajednici, razvijati vještine uočavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rješavanja u suradnji s drugima i jačati motivaciju za primjenom stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu. U skladu s tim, kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja određuje očekivana postignuća učenika i sugerira načine na koje se do njih dolazi u školi, bez obzira provodi li se građanski odgoj i obrazovanje međupredmetno ili kao poseban predmet, pojašnjava Jovanović.  

Ministar kaže kako će nastavnici prije početka provedbe građanskog odgoja proći uvodno stručno usavršavanje prema odgovarajućem programu stručnog usavršavanja AZOO-a i pritom najavljuje da će se u roku od godine dana stručno osposobiti i steći potrebne nastavne kompetencije za provedbu nastave.