Žustro najavljeni porez na imovinu odgođen je za neka sretnija vremena, a tek će se vidjeti što će biti s rasterećenjem privrede
ZAGREB Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako je Kukuriku koalicija dobila parlamentarne izbore. U Banske dvore nova vlada je uselila nakon saborske sjednice 23. prosinca. Radi dakle dva tjedna, s tim da su u međuvremenu bili božićni i novogodišnji praznici. Premalo vremena da bi se rad Vlade ozbiljnije analizirao.
Ipak, najavljene su neke važne fiskalne, ekonomske i socijalne mjere. Neke mjere su bili najavili ministri, ali je onda predsjednik Vlade Zoran Milanović te najave relativizirao – kao, na primjer, porez na imovinu za kojeg je u četvrtak na sjednici Vlade rekao da neće biti uveden preko noći.
Najavljeno je smanjenje državnog proračuna za koje je Slavko Linić, ministar financija, rekao da će se proračun rezati između pet i devet milijardi kuna. Najavljeno smanjenje ukupne mase plaća iz državnog proračuna, ali ne bi trebalo biti snižavanja redovitih mjesečnih plaća.
Čuvar srednje klase
Vlada bi trebala pripremiti prijedlog proračuna do sredine veljače. Ministar Linić najavio je da će se nova, uvećana stopa PDV-a primijenjivati od 1. ožujka, nulta stopa za kruh, mlijeko i lijekove bila bi poništena tek ulaskom u EU, a u međuvremenu bi se uvele neke međustope, među njima i diferencirana stopa PDV-a za turizam od osam do deset posto. Kalkulira se da bi PDV iznosio 25 posto. Milanović kaže da će kao protumjera biti zaštićeni građani lošeg imovinskog statusa.
Uvođenjem poreza na imovinu oporezivali bi se stambeni prostori u kojima se ne živi te neiskorišteno građevinsko zemljište. Unajmljeni stanovi i kuće ne bi bili pod udarom poreza na imovinu nego bi se trebao plaćati porez za najam, kao i dosad. Linić je krajem prošle godine najavio da bi taj porez startao zajedno sa smanjenjem doprinosa na plaće, najvjerojatnije 1. srpnja. No, sada je gotovo sigurno da to neće biti tako brzo
Milanović kaže da treba voditi računa da to ne bude udar na srednju klasu, porez na vikendice.
Delikatni podaci
Trebao bi biti uveden i porez na dividendu, onda kad se ona isplaćuje a ne i kada se reinvestira. Isto bi bilo i s porezom na dobit.
Ministar branitelja Predrag Fred Matić najavio je objavu registra branitelja i izvjesnu reviziju (lažnih) branitelja. Milanović kaže da će registar biti objavljen tek kad se promijene neki zakoni i objava će ići »bez delikatnih podataka«, zapravo samo ime, prezime i godina rođenja.
Najavljeno je ukidanje povlaštenih mirovina. Ministarstvo je navodno počelo raditi na tome pa bi povlaštene političke mirovine trebale postati redovne mirovine, zarađene kroz radni staž.
Linić je najavio i privatizaciju nekih državnih tvrtki – prije svih, prodaju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Jer, nema potrebe da se država bavi bankarstvom a novac od privatizacije državnih tvrtki pomogao bi proračunu.
Čačićeve koncesije
Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade, zagovara davanje autocesta i hidroelektrana u koncesije. Dubrovačko područje trebalo bi biti spojeno autocestom preko BiH, ali nije još točno utvrđena i s vladom susjedne države dogovorena trasa.
Govoreći o startu Vlade, ekonomski analitičar Damir Novotny misli da je Vlada trebala uzeti mjesec-dva dana i onda izići sa cjelovitim reformama i s provedbenim planom tih reformi, umjesto što su pojedini ministri izlazili s pojedinačnim rješenjima. I predsjednik Vlade mora čvrsto stajati iza rješenja, a ne ministri, onako kako je to napravio Monti u Italiji, misli Novotny. Veći PDV, porez na imovinu, smanjenje proračuna – sve su to ekonomske mjere, ali nisu i strukturne reforme koje bi trebalo provesti.
– Te strukturne reforme, kada se otvara tržište u cjelini i kada tvrtke treba osposobiti za konkurenciju – te reforme ja još ne vidim, a ne vidim niti da se pripremaju, rekao nam je Novotny.
