ZAGREB – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je mjere zaštite pri skupljanju smilja i samonikloga bilja na otocima radi zaštite staništa i interesa otočana, a tim mjerama su jesenski dio sakupljanja skratili za 45 dana te zabranili sakupljanje na otocima.

Ministarstvo je danas priopćilo kako je, nakon konzultacija s Državnim zavodom za zaštitu prirode, donijelo mjere kako bi se očuvalo smilje i drugo samoniklog bilja na otocima i zaštita specifičnih otočnih kamenjarskih pašnjaka.

U priopćenju se navodi da se mijenjaju uvjeti sakupljanja u drugom dijelu sezone te je jesenski dio sakupljanja skraćen za 45 dana, a zabranjeno je sakupljanje na otocima jer su upravo pašnjaci po otocima, na kojima između ostalog samonikloga bilja raste i smilje, specifični i važni za stočarstvo, ali su jednako tako važni i pčelarima za ispašu.

Objašnjava se da dio kamenjarskih travnjaka na kojima raste smilje spada u stanišni tip “Istočno submediteranski suhi travnjaci – Scorzoneretalia villasae” naveden na Dodatku I Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva Vijeća 92/43/EEC), a obveza svake države članice Europske unije (EU) jest očuvati staništa navedena u tome dodatku.

Na kvarnerskim otocima Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu poseban je problem sakupljanje smilja, a ti su otoci dio područja ekološke mreže Natura 2000 gdje je jedan od ciljeva očuvanja upravo taj stanišni tip. Ističe se da je, s obzirom na uočenu slabu klijavost smilja, bilo nužno hitno promijeniti uvjete sakupljanja za ovu godinu i zabrani sakupljanje na otocima u drugom, jesenskom dijelu sezone, a na cijelom području na kojemu je smilje rasprostranjeno, skratiti sakupljanje za 45 dana.

Navodi se da će se navedeni uvjeti propisati rješenjima kojima se djelomično ukidaju prethodno izdana rješenja za sakupljanje smilja. Rješenje o djelomičnom ukidanju bit će dostavljeno svakoj fizičkoj i pravnoj osobi koja je dobila rješenje za sakupljanje smilja u ovoj godini. Izmijenjena rješenja tako će dobiti 29 pravnih i fizičkih osoba koje su tražile i dobile dopuštenje za sakupljanje smilja u 2014. godini.

Podsjeća se da smo ovoga ljeto svjedočili neprimjerenom načinu skupljanja smilja i samonikloga bilja po obali i posebice po otocima koji nisu bili sukladni uvjetima propisanim rješenjima Ministarstva. Smilje se sakupljalo čupanjem cijelih biljaka iz korijena, a ne rezanjem vršnih dijelova biljaka čime se devastirala ne samo vrsta već i njezino stanište. Dodatni problem nastao je zato što skupljači nisu tražili suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem su sakupljali, što su rješenjem Ministarstva nositelji dopuštenja bili obvezni, te su ulazili u maslinike, vrtove, rušili su suhozide puštajući stada ovaca van, nanoseći tako goleme štete vlasnicima zemljišta”.

Takvim postupanjem, ističe se u priopćenju Ministarstva, posebice je nanesena šteta stanovnicima otoka. Dodaje se kako su se Ministarstvu u ime stanovnika otoka obratili predstavnici lokalnih vlasti i udruga pčelara, a temeljem napisa u tisku, i predstavnici akademske zajednice – profesori sa zagrebačkoga Šumarskog fakulteta. Iz njihovih dopisa, navodi se, jasno proizlazi da je nekontroliranim i nestručnim branjem smilja na području otoka učinjena šteta, a rezultati preliminarnog istraživanja Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta ukazali su na relativno slabu klijavost sjemena smilja u prirodi.