Kurikularna reforma nije prekinuta, samo je treba dodatno pluralizirati – kazao je ovih dana predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, ne pojašnjavajući točno što bi ta »pluralizacija« značila. Podsjeća, međutim, na »pluralizaciju« odnosno pokušaj ministra znanosti Predraga Šustara da se bivša radna skupina za reformu, na čelu s Borisom Jokićem, proširi sa »desnijim« članovima. Kad su Jokić i njegov tim, podsjetimo, to odbili, javno otkrivši da je riječ o političkom pritisku na koji oni neće pristati, poručeno im je da posao moraju odraditi do kraja pa je sve završilo, a time i reforma, ostavkom Jokića i njegovih suradnika.

Slabi izgledi

Jokić i drugi članovi njegovog tima Plenkovićevu izjavu, kako su nam kazali, ne žele i nemaju namjeru komentirati. Neki od njih samo neslužbeno ističu kako, kao prvo, ne znaju što »pluralizacija« točno zači, a ako pak znači stvaranje »desnije« radne skupine, po mjeri, moguće, nove vlasti, kažu, »tko im brani«. Reforma, napominju, nije bila samo njihov posao, nego i misija da se u hrvatskom školstvu stvari promijene nabolje, i čini im se, kažu, da neće tako skoro zaživjeti, svakako ne, eksperimentalno, u školskoj godini 2017/2018. Svakim je danom izgled da će reforma ući u hrvatske škole manji – ističu neslužbeno neki od članova Jokićeve radne skupine.

Oko 40.000 učenika je, podsjetimo, već ove jeseni trebalo, u 60 osnovnih i srednjih škola, početi sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme. Prvotni je plan bio da se uvede u prve, treće, pete i sedme razrede osnovne škole za prirodoslovne znanosti, odnosno u prve, treće i četvrte razrede srednjih škola za društvene znanosti. S obzirom da »teren« za eksperimentiranje izvršna vlast nije pripremila, najavljeno je, sa čim su se složli i Jokić i Šustar, da se sve odgodi za godinu dana, za iduću školsku godinu, no i to je sad vrlo upitno. Kako se može čuti u Jokićevoj, bivšoj radnoj skupini, »taman da se ujedine HDZ i SDP, ili sve političke opcije zajedno, teško da bi već iduće školske godine mogli reformu provesti u djelo«.

Politika i obrazovanje

S obzirom da, kako kažu, ne postoji apsolutno nikakva mogućnost da se politika složi oko reforme, niti je bit reforme previše zanima, te o njoj političari ni ne znaju puno, teško je očekivati bilo kakve pomake nabolje. Jokićeva je reforma nastavno gradivo smanjila za oko 30 posto, predvidjevši daleko manje formula, godina i pojmova za učenje, a više pokusa, čitanja i tjelesne aktivnosti. Takva će škola, koja dijete uči životu, a ne »bubanju napamet«, nema sumnje, prvo pričekati izbore pa sastavljanje nove vlade, na kraju i sve ostalo što politika s njom odluči napraviti.