ZAGREB » Najmanje trećina najavljenih Vladnih reformi koji su dugoročno, prema mišljenju Banskih dvora, trebali stabilizirati javne financije »zapela« je ili na referendumskoj inicijativi protiv provođenja određene mjere ili na promjeni ministara u resoru obrazovanja i zdravstva. Uz to neke su mjere, poput informatizacije pravosuđa, upitne zbog nedostataka novca u proračuna, a kako je do izbora ostalo tek godina dana upitno je hoće li ijedan od Vladinih projekata zaživjeti u potpunosti prije kraja njezina mandata. 

  Prije devet mjeseci Vlada je predstavila devet reformskih zahvata koji su do 2016. godine trebali smanjiti deficit na 3,4 posto BDP-a, ali i stvoriti učinkovitiju državu. Timovima koji su pripremali devet sveobuhvatnih reformi »ravna« potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i oni se sastaju svaki tjedan, javnost je često dobivala informacije o tome u kojoj je fazi priprema pojedine mjere, ali posljednjih dva-tri mjeseca i tu je nastupilo zatišje. 

 

Stopirana promjena

Mjeru izdvajanja pratećih služi u javnom sektoru, poput čišćenja, pranja rublja ili pripreme hrane i prepuštanje tih poslova privatnicima, zaustavili su prikupljeni potpisi za referendum na kojem bi se građani trebali izjasniti jesu li protiv takvog postupka. Vlada je pokušala ponuditi kompromisno rješenje po kojem bi se te službe izdvojile u zasebnu, veliku, državnu tvrtku, što bi prema njezinu izračunu državi donijelo 700 milijuna kuna godišnje uštede, ali referendumsko pitanje usmjereno je i protiv takvog zahvata u prateće službe. Tako je narodna inicijativa zaustavila promjenu u čijoj je pripremi Vlada možda i najdalje odmakla. 

  Nju je trebala pratiti i objedinjavanje poslova, poput računovodstva ili IT službi, koje po mišljenju Vlade ne mora imati baš svaka škola ili bolnica za sebe. Do kraja prvog polugodišta ove godine trebalo se napraviti analizu stanja, utvrditi koja se sve tijela integriraju i ponuditi rješenja što je već u sljedećoj godini trebalo donijeti uštedu od 74 milijuna kuna. Ako je Vlada i pripremila takva rješenja prije pola godine, javnost o njima puno ne zna, a svi sugovornici bliski Vladi s kojima smo razgovarali ističu da će takva mjera teško krenuti u primjenu od 1. siječnja sljedeće godine.

 

Smanjenje rashoda

  Tako se najsigurnijom čini da ministrica Opačić, koordinatorica reformskih zahvata, zapne za to da se barem u njezinom resoru do kraja odrade pripreme za mjere koje se tiču dodjele socijalne pomoći, jer je i društvena skupina na koju su one usmjerene najslabija kad su u pitanju otpori. Riječ je o stvaranju jedinstvenog novčanog centra koji bi u fazama trebao u sljedeće dvije godine na jednom mjestu objediniti isplatu svih naknada socijalno ugroženima. Reorganizacija mreža socijalne skrbi, po kojoj bi se trebale ujednačiti cijene i standardi za pružanje usluga, primjerice u svim staračkim domovina, vjerojatno će ići nešto teže. Tako bi u najboljem slučaju devet reformskih poreza sadašnje Vlade, do kraja mandata mogli biti tek osmišljeni na papiru, a provedba bi ovisila o novoj vlasti nakon parlamentarnih izbora.