Summit o zapadnom Balkanu

Milanović nakon razgovora s Cerarom: Pozicije su jasne, ali to ne bi trebalo pomutiti dobre odnose

Hina

»Razgovarao sam s kolegom Mirom Cerarom u četiri oka pola sata, razgovarali smo, nismo pregovarali, pozicije su jasne, njihove i naše, ali to ne bi trebalo pomutiti naše dobre odnose, i osobno dobre, ali to je manje bitno«, rekao je Milanović u izjavi po završetku summita o zapadnom Balkanu u Beču



BEČ Premijer Zoran Milanović danas se na rubu konferencije o zapadnom Balkanu u Beču kurtoazno pozdravio i sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, što je bio njihov prvi neposredni kontakt nakon izbijanja arbitražne afere.


Cerar je slovenskim novinarima koji prate skup kazao da su on i hrvatski premijer jedan drugom pojasnili svoja stajališta o tom pitanju.


»Obje države ustraju na svojim stajalištima. Mi smatramo da arbitražni postupak ide dalje i da treba čekati na odluku arbitražnog suda koja će biti obvezujuća za obje strane«, rekao je Cerar.




Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović potvrdio je novinarima da je u četvrtak u Beču oko pola sata razgovarao sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, ali nije želio reći što su bile teme tog sastanka.


»Razgovarao sam s kolegom Mirom Cerarom u četiri oka pola sata, razgovarali smo, nismo pregovarali, pozicije su jasne, njihove i naše, ali to ne bi trebalo pomutiti naše dobre odnose, i osobno dobre, ali to je manje bitno«, rekao je Milanović u izjavi po završetku summita o zapadnom Balkanu u Beču.


Hrvatska je strana nakon izbijanja afere Pirangate ocijenila da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran i da treba tražiti novo rješenje za pitanje granice, dok Slovenija o tome odbija razgovarati i, unatoč tome što je Hrvatska pokrenula postupak izlaska iz arbitražnog procesa, smatra da ga treba nastaviti i da je sporazuum o arbitraži i dalje na snazi.


Slovenski mediji javljaju da arbitražna afera nije bila tema konferencije kojom dominira kriza s izbjeglicama, ali da su Cerar i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec stajališta Ljubljane o tom pitanju iznijeli u odvojenim bilateralnim razgovora s više europskih kolega i dužnosnika iz regije koji sudjeluju na konferenciji.


U Beču su na summitu o zapadnom Balkanu bili i ministri vanjskih poslova Erjavec i Vesna Pusić koja je kazala novinarima da s njim nije razgovarala, već da su se samo pozdravili.


Milanović je rekao da konferencija o zapadnom Balkanu nije mjesto za donošenje odluka već forum za razgovor i suradnju, usmjeren prije svih na države koje još nisu članice EU-a.


Na bečkom skupu bili su šefovi vlada šest zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije, Kosova i Crne Gore, njemački i austrijski kancelari Angela Merkel i Werner Faymann te šefica europske diplomacije Federica Mogherini.


»Ovdje se ne donose odluke, ovo je forum za suradnju i razgovor, usmjeren prije svega prema državama koje nisu članice EU-a, Hrvatska jest. Njezina je ipak i odgovornost i interes da na toj konferenciji sudjeluje radi mira i stabilnosti, gospodarske suradnje u regiji, radi trgovinskih i industrijskih interesa«.


Jedna od glavnih tema bila je i izbjeglička kriza, upravo na dan kada se u Austriji dogodila nova tragedija s migrantima. Deseci migranata, njih između 20 i 50, pronađeni su mrtvi u kamionu u Austriji.


Milanović je kazao da Hrvatska ne očekuje da se val migranata počne prelijevati iz Srbije prema istočnom dijelu Hrvatske, ali da je na tu mogućnost spremna.


Naglasio je da bi najveći dio pomoći za migrante trebale dobiti Srbija i Makedonija jer nisu članice EU-a, a »koristi ih se kao koridor od strane članica EU-a«, dodajući kako smatra da će Europska unija povećati svotu koju je najavila prošli petak za cijelo područje zapadnog Balkana i Turske.


Najavio je da tijekom vikenda putuje u Cataniju posjetiti brod Andrija Mohorovičić koji je već »spasio stotine i stotine ljudi«. Na taj način Hrvatska, naglasio je, svojim ljudima i sredstvima pomaže u obrani vanjskih granica EU-a.Milanović se ne slaže s nekim ocjenama o tome da sjeverne države Europe preuzimaju premalo odgovornosti za migrante. »One preuzimaju puno odgovornosti, naročito skandinavske države, te Njemačka i Austrija, koja je u odnosu na broj stanovnika najopterećenija i nitko nema pravo reći da im nije stalo«.

Ranije je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla da Europska unija treba problem izbjeglica rješavati u onoj zemlji u kojoj on akutno postoji, ako ga već ne može rješavati u zemlji u kojoj je nastao. »Hrvatski je stav da Europska unija treba u onim slučajevima gdje ne može rješavati pitanje na izvoru, dakle tamo gdje nastaje, kao što je sada zbog rata u Siriji, treba rješavati tamo gdje se on nalazi u ovom trenutku«, osigurati ljude, stručnjake, znanje, pomoći ljudima i pomoći novcem, rekla je Pusić.


Tri su grupacije izbjeglica koji idu tzv. zapadno-balkanskom rutom: iz Sirije, iz Afganistana te s Kosova, a tri su zemlje u ovom trenutku pod najvećim pritiskom – Grčka, Makedonija i Srbija, kazala je Pusić.


Hrvatska ne planira graditi zidove ako izbjeglički val krene prema njoj, naglasila je Pusić, a na pitanje što misli o onima koji to rade, odgovorila je: »Ništa dobro«.


Hrvatska bi izbjeglice dočekala spremna, ali Pusić napominje da je cilj većine ipak Njemačka i Švedska. Naglasila je i da se rješenje ne može tražiti po načelu da se ti ljudi propuštaju kroz različite zemlje kako bi problem prešao na druge.


Izbjeglička kriza dominirala summitom zapadnog Balkana


Europska izbjeglička kriza dominirala je u četvrtak na summitu zapadnog Balkana u Beču, a dubinu i razmjere tog vala koji se ne zaustavlja potvrdila je najnovija tragedija u Austriji gdje su u kamionu pronađena tijela nekoliko desetaka izbjeglica.


Austrijski domaćin kancelar Werner Faymann pozvao je na konferenciju, među ostalima, šefove vlada zemalja zapadnog Balkana, premijere Hrvatske i Slovenije, te njemačku kancelarku Angelu Merkel na čiju je inicijativu prošle godine i pokrenut Berlinski proces u okviru kojeg je bečki sastanak i održan.


Paralelno sa summitom održani su i sastanci ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva.


Srbija i Makedonija, u ovom trenutku najpogođenije zemlje izbjegličkim valom, poručile su sudionicima konferencije da EU mora donijeti strategiju kako bi odgovorila na takav masovni priljev imigranata u Europu.


Rekordni broj od 107.500 migranata prešlo je europske granice prošli mjesec a u srijedu je policija prebrojala više od tri tisuće koji su prešli u Srbiju.


»Ako ne budemo imali europski odgovor na ovu krizu, nitko ne treba imati iluzije da će kriza biti riješena«, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na bečkom summitu.


»Kada planirate uspostaviti kontrole i spriječiti migrante da dolaze u Srbiju i Makedoniju«, upitao je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić.


»To je problem Europske unije, ali od nas se očekuje da donosimo strategiju. Donesite je prvo vi«, rekao je Dačić na konferenciji za novinare. »Moram tu biti vrlo izravan. Mi nosimo najveći dio tereta«, kazao je Dačić.


Od početka 2015. rekao je, oko 94.000 migranta uglavnom iz Sirije i Afganistana registrirano je u Srbiji. Većina njih želi ići u bogatije europske zemlje, najčešće u Njemačku i Švedsku, prelazeći iz Srbije u Mađarsku, koja za njih predstavlja početak šengenske zone. Mađarska pak na granici sa Srbijom gradi 175 kilometara dugi zid.Upozorio je na dramatično stanje u Srbiji i Makedoniji, dodajući da te dvije zemlje sigurno nisu krive za ono što se događa.


Hrvatski premijer Zoran Milanović odgovarajući na novinarsko pitanje o tome je li Hrvatska spremna na mogućnost prelijevanja izbjegličkog vala na svojim istočnim granicama, s obzirom na mađarski zid koji se gradi na granici sa Srbijom, rekao je da jest ali da ne očekuje takav razvoj situacije.


Hrvatska pak nikakav zid neće graditi, odrešito je ponovila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, dodajući da o onima koji grade zidove ne misli »ništa dobro«.


Austrija, gdje je u četvrtak otkriven kamion s više desetaka mrtvih migranata, ponovila je da EU nije uspjela obratiti dovoljnu pažnju na migrante koji su ušli u zemlje zapadnog Balkana.


Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na donošenje akcijskog plana i rekla da se zapadni Balkan suočava s »ogromnim izazovom«. »Naša je odgovornost pomoći tim zemljama«.


Pozvala je na donošenje zajedničke europske politike o azilantima, te ponovila riječi šefice europske diplomacije Federice Mogherini da je Europska komisija već dogovorila inicijativu, ali da je u konačnici moraju provesti zemlje članice. »Ako to ne učine, ni EK ne može ništa učiniti«.


Iako je Europska unija već ranije pokušala uvjeriti zemlje članice da prihvate sustav kvota za preuzimanje izbjeglica iz Sirije i Eritrerje taj prijedlog na kraju nije usuglašen.Njemačka ove godine očekuje 800.000 migranta, što je puno više od bilo koje druge zemlje, dok ih Austrija očekuje 80.000, što je i najveći broj izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.


Merkel i Faymann su na završnoj konferenciji za novinare rekli kako su svi potreseni vijestima o smrti desetaka migranata koji su pronađeni u jednom kamionu u Austriji.»To nam govori da moramo hitno riješiti pitanje imigracije u europskom duhu, a to znači u duhu solidarnosti«, rekla je Merkel.


Faymann je izrazio duboko žaljenje što su ljudi izgubili živote, ali i kazao kako ta tragedija pokazuje koliko je važno zajedno se boriti protiv kriminalaca koji trguju ljudima i zarađuju na njihovoj nesreći, te donijeti obvezujuće kvote za zemlje kako bi se migranti ravnomjerno prihvatili.


Merkel i Faymann ipak nisu propustili govoriti i o temi zbog koje je konferencija i sazvana, približavanju zemalja zapadnog Balkana Uniji.


»Ja želim i ja ću dati perspktivu eurointegracija zemljama zapadnog Balkana koje još nisu članice Unije«, kazala je Merkel, pohvaljujući činjenicu da su odnosi među zemljama počeli ići u dobrom smjeru.


Oboje su istakli da se razgovaralo o projektima na polju energetike, prometa, kao i infrastrukturnim projektima i razmjeni mladih.