Premijer u Saboru

Milanović najavio dugoročan i stabilan rast

Hina

Snimio Denis Lovrović / NL arhiva

Snimio Denis Lovrović / NL arhiva

»Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će, uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti«, naglasio je Milanović



ZAGREB Hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je u srijedu u Saboru da je blizu trenutak kada će Hrvatska početi ostvarivati dugoročan i stabilan rast.


Podnoseći izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, na što ga zakon obvezuje jednom godišnje, Milanović je, među ostalim, govorio i o fiskalnoj politici.


Rekao je kako su rezovi u proračunskoj potrošnji nužni i mogući, kao i obuzdavanje zaduživanja radi pokrivanja proračunskog manjka, ali da je to prilično uzaludan posao ukoliko se ne ostvaruje povećanje BDP-a i ukoliko se ne otvaraju nova radna mjesta. »Svi su napokon shvatili da je fiskalna odgovornost potrebna, ali da to naprosto nije dovoljan preduvjet za kreiranje novih radnih mjesta i za ekonomski rast«.




»Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će, uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti«, naglasio je.


Naglasio je da neki bitni podaci »govore u prilog njegovu racionalnom optimizmu«.


Naveo je da je hrvatski izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine rastao je za oko devet posto. Izrazio je očekivanje da će pozitivan utjecaj na daljnji rast hrvatskog izvoza imati odluka Europske središnje banke da u idućih godinu i pol kupi obveznice zemalja eurozone za više od tisuću milijardi eura po minimalnim stopama prijenosa.


Milanović je uvjeren da će korekcija poreznih razreda kojom su od siječnja povećane plaće za nekoliko stotina tisuća ljudi potaknuti i ubrzati osobne potrošnje te da će tome doprinijeti i otpis dugova do najviše 35 tisuća kuna, koji će oko 60 tisuća ljudi konačno izvući iz financijske blokade.


Milanović je izvješću naglasio kako Hrvatska Europskoj komisiji predala više od 70 projekata među kojima su najkrupniji oni infrastrukturni, energetski, poput izgradnje LNG-terminala na otoku Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih sustava.


»S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG-terminal na Krku prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku sigurnost odnosno za manju ranjivost jednog dijela Europske unije kada je posrijedi opskrba ključnim energentima«.


Ti projekti uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda Hrvatskoj će osigurati jeftinije energente za građane i industriju što je dodatni poticaj industrijskom rastu i zapošljavanju.


Premijer je kratko iznio podatke o tome koliko je Hrvatska dosad imala koristi od europskih fondova, naglasivši pritom da se beneficije i mogućnosti koje pruža članstvo ne iscrpljuju na novcu iz fondova.


Hrvatskoj je u pretpristupnim i strukturnim fondovima EU za financijsko razdoblje 2007.-2013. bilo na raspolaganju milijardu i 270 milijuna eura. Do danas je ugovoreno dobivanje 970 milijuna eura, što je iskoristivost od 75 posto ugovorenih poslova. Od tih ugovorenih 970 milijuna eura dosad je isplaćeno 487 milijuna eura.


Ukupna procijenjena vrijednost pojedinačnih projekata koji su ugovoreni ili su pred ugovaranjem u okviru operativnih programa za razdoblje 2007.-2013. iznosi oko 350 milijuna eura. To su projekti sustava vodoopskrbe i odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru, izgradnja mosta Čiovo, razvoja Dubrovačke zračne luke i drugi.


U 2014. godini Hrvatska je uplatila u proračun Unije 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura, rekao je Milanović. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi i 675 milijuna eura, što je otprilike dvije trećine hrvatskog državnog proračuna, naglasio je premijer.


»Duboko sam uvjeren da smo uspjeli razviti i osposobiti administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca koji nam je dodijeljen«, rekao je Milanović dodajući da su već raspisani natječaji za neke od većih projekata unutar operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020.