Konferencija o zapadnom Balkanu

Milanović: Kad već ne možemo s drugima, možda se sa Srbijom dogovorimo o granici

Hina

Milanović je naveo kako se govorilo i o infrastrukturi posebno istićući Jadransko-jonsku autocestu ali i Pelješki most koji ima prioritet. »Ova cesta je način da se hrvatske auto ceste puni cijele godine jer to donosi novac i na tome treba početi raditi odmah«, rekao je Milanović



BERLIN Hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio je u četvrtak Konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu uspješnom politički kao i zbog projekata o kojima se razgovaralo.


»Ja današnju konferenciju ocjenjujem dobrom političkom manifestacijom na kojoj je bilo govora o čistoj politici ali i projektima pa tako i prometnim pravcima. Ovo je jedna relaksirajuća forma razmjene iskustava čega regiji nedostaje«, rekao je Milanović nakon sastanka na kojem su osim zemalja zapadnog Balkana sudjelovale i Hrvatska, Slovenija te Njemačka kao domaćin i Austrija kao organizator sljedećeg takvog susreta.


Hrvatski premijer naglasio je kako je današnja konferencija bila prilika da se porazgovara i s predstavnicima susjednih zemalja.




»Ovo je bila prilika i da se razgovara i s partnerima iz Srbije s kojima se u posljednje vrijeme nije puno razgovaralo jer nije bilo ni prilike ni vremena za razgovor«, ocijenio je Milanović.


O temama o kojima se razgovaralo Milanović je istaknuo i otvoreno pitanje granica u regiji.


»Hrvatska s niti jednom zemljom nema potpisan ugovor o granici i to vidim kao jedan od zadataka pred sobom da barem probamo sa Srbijom, ako već ne možemo s drugima, doći do nekog rješenja«, istaknuo je hrvatski premijer te dodao kako ni sa Slovenijom još uvijek nije riješeno pitanje granica.


Milanović je naveo kako se govorilo i o infrastrukturi posebno istićući Jadransko-jonsku autocestu ali i Pelješki most koji ima prioritet.


»Ova cesta je način da se hrvatske auto ceste puni cijele godine jer to donosi novac i na tome treba početi raditi odmah«, rekao je Milanović.


Milanović je sudjelovao s predsjednicima država i vlada regije zapadnog Balkana na sastanku koji se u četvrtak poslijepodne održao u uredu kancelarke Angele Merkel.


Pusić, koja je u isto vrijeme sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova kojem je domaćin bio njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier, je izrazila zadovoljstvo činjenicom što je Njemačka nakon zatišja ponovno pokazala zanimanje za zemlje u regiji jugoistočne Europe.


»Mislim da je vrlo značajno da je nakon neke vrste zamora jugoistočnom Europom Njemačka ponovno pokazala zanimanje za našu regiju jer njezin interes doprinosi i mobilizaciji interesa unutar Europske unije i unutar institucija«, rekla je Pusić. Ona je istaknula kako se konferencija o zapadnom Balkanu uklapa u ciljeve hrvatske vanjske politike.


»Ovaj sastanak je na tragu naših nastojanja da regiju jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana zadržimo na dnevnom redu europskih institucija«, rekla je hrvatska ministrica te je istaknula kako je to posebice važno sada kada su oči svjetske javnosti uprte u druge dijelove svijeta poput Ukrajine, Sirije ili Iraka.


Ona je suradnju u regiji, o čemu se govorilo i na sastanku ministara vanjskih poslova, ocijenila uspješnom.


Pitanje transformacije zemalja u regiji te reforme koji se traže od aspiranata za članstvo u Europskoj uniji Pusić je ocijenila i kao pitanje od vitalnog interesa i za Hrvatsku.


Pusić je zaključila kako Hrvatska još uvijek igra ulogu mosta između Europske unije i zemalja u regiji zapadnog Balkana.


«Prostor jugoistočne Europe je prostor konsolidacije europskog teritorija i mi ovdje igramo određenu ulogu i koja je naravno i naš interes jer bez obzira što smo u Europskoj uniji bolje je na svojoj granici imati države sa stabilnim institucijama«, zaključila je Pusić.


Konferencija o zemljama zapadnog Balkana počela je sastankom resornih ministara u ministarstvu gospodarstva, nastavljena sastankom predsjednika država i vlada a završena zajedničkom radnom večerom.


U radu jednodnevne konferencije sudjelovali su predstavnci zemalja regije Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Crne gore kao i članica Europske unije Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije te čelnici Europske komisije