'Budućnost hrvatskog zdravstva'

Milan Kujundžić o štednji u zdravstvu: Kroz objedinjenu nabavu do kraja godine ići će 30 posto lijekova i medicinskog materijala

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Denis LOVROVIĆ

Snimio Denis LOVROVIĆ

Ministar uz to poručuje da će novi zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju "sigurno pobuditi medijske, javne i političke prijepore, jer treba jasno odrediti standarde u zdravstvenom sustavu i što država može, a što ne može platiti"



ZAGREB Prostor za štednju u zdravstvu u ovoj će se godini tražiti u prostoru objedinjene javne nabave, kroz koju bi do kraja godine trebalo nabavljati oko 30 posto lijekova i medicinskog materijala, uz očekivano nižu cijenu, najavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji “Budućnost hrvatskog zdravstva” u organizaciji Večernjeg lista.


Ministar uz to poručuje da će novi zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju “sigurno pobuditi medijske, javne i političke prijepore, jer treba jasno odrediti standarde u zdravstvenom sustavu i što država može, a što ne može platiti”.


Na tragu je to starog plana uvođenja košarice zdravstvenih usluga i nadstandarda za koji bi pacijenti dodatno plaćali. Taj će se model, koji je najavljivao pa od njega odustao Kujundžićev prethodnik Dario Nakić, regulirati u novom zakonu čiji se prijedlog kuje u Ministarstvu zdravstva.




Poslodavci u zdravstvu, pak imaju drukčiju logiku: zdravstvo ne troši neracionalno, a poslovalo bi u plusu kad bi država u zdravstvenu blagajnu uplaćivala sve što po zakonu mora, i kad bi hrvatsko gospodarstvo živnulo, tvrdi Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).


– Hrvatska danas ima 36 posto radno aktivnog stanovništva, dok je prosjek EU 41 posto. Kad bismo bili prosječno gospodarsko uspješna zemlja, imali bismo tri milijarde kuna više doprinosa za zdravstvo – navodi Jurković. Njihov je prijedlog za popravljanje financijske slike zdravstva uvesti porez na rizično ponašanje, delimitirati i povećati participaciju na 25 posto cijene usluge, i tako motivirati 900.000 građana koji nemaju dopunsko osiguranje da ga uplate.


Ministra financija, Zdravka Marića, priče o državnom dugu prema zdravstvu nisu osobito impresionirale.


– NIsu bitne samo financije, nego i efikasnost. Naši su pacijenti u bolnici 20 posto dulje nego što je prosjek boravka u bolnici u Europskoj uniji. Osobno, nisam vidio previše koristi od izdvajanja HZZO-a iz riznice, a kad se već govori o državnim davanjima zdravstvu, pitam se trebamo li plaćati puni iznos police dopunskog zdravstvenog osiguranja studenata, kad je pitanje koliko ih po završetku fakulteta ostane u sustavu dopunskog osiguranja HZZO-a – naveo je Marić.