Problemi počinju ujesen

Medicinskim tehničarima u vozilima hitne veće ovlasti

Ljerka Bratonja Martinović

Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to sada nema zakonske osnove ni protokola, kaže doktorica Tanja Pekez Pavliško 



ZAGREB  Dok su u vrijeme turističke sezone svi ključni prometni pravci prema moru dobro pokriveni s dodatnih 14 timova hitne pomoći, već od rujna, strahuju liječnici, dostupnost hitne medicinske skrbi u nekim će dijelovima Hrvatske bitno pasti.


  Na udaru su osobito mjesta koja su od najbliže bolnice udaljena po 40 kilometara i više, poput Kutine, Metkovića, Novalje, Sinja, Imotskog… Takva mjesta imaju po jedan T1 tim u kojem su doktor medicine, medicinska sestra ili tehničar i vozač, a dok je tim na terenu, ili prevozi pacijenta do bolnice, pacijentima hitnu pomoć mogu pružiti jedino dežurni liječnici obiteljske medicine.  

 Dodatni tim


– Ljeti nam je nešto lakše, jer imamo dodatni tim na autoputu, ali je promet autocestom kraj Kutine intenzivan čitave godine. Nisu to samo prometne nesreće, dolaze nam i ljudi s infarktom – kaže doktorica Tanja Pekez Pavliško. Dodatni tim T2 u Popovači ne pomaže im, kaže, mnogo jer u njemu nema liječnika već samo medicinski tehničar, a njegove su ovlasti u pružanju prve pomoći pacijentu vrlo male. »Imali smo slučaj da je čovjek presjekao arteriju, strašno je krvario, a naš je tim bio u Sisku. Kolege su djelomično zaustavili krvarenje i postavili venski put, a na drugi tim čekali su punih 40 minuta – prepričava ova obiteljska liječnica. Smeta je, kaže, što se od obiteljskih liječnika očekuje da rade i ono za što nisu obučeni, ili su jednostavno »izašli iz štosa«.  

  Timovi hitne pomoći bili bi, smatra ova liječnica, puno funkcionalniji kad bi medicinski tehničari, kao što je to slučaj u brojnim zapadnim državama, smjeli pacijentu dati lijek protiv bolova, upotrijebiti defibrilator ili spasiti pacijenta u anafilaktičkom šoku.


   Samostalni rad


– Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to nema zakonske osnove ni protokola. S druge strane, događa se da tim hitne u kojem je liječnik ide na teren zbog prijeloma ruke ili kuka, što je nepotrebno – ilustrira Pekez Pavliško.




  U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) slažu se da bi medicinske sestre i tehničari u timovima T2, koji su velika potpora timovima T1, trebali imati veće kompetencije, što bi poboljšalo hitnu medicinsku skrb.


  – Međutim, kompetencije koje bi medicinskim sestrama i tehničarima u timu T2 omogućile samostalan rad u pojedinim hitnim medicinskim postupcima ne dodjeljujemo mi, već strukovna komora. Nažalost, još nismo dobili pozitivan odgovor komore na ovo pitanje, ali nastojimo postići dogovor i proširiti ovlasti medicinskih sestara i tehničara u hitnoj pomoći – kažu u HZHM-u. Ističu i kako se rad timova hitne redovito prati, a ako se pokaže potrebnim, postavlja ih se na lokacije gdje će biti dostupniji. Prema indikatorima kvalitete, tvrde u HZHM-u, timovi na mjesto intervencije stignu najkasnije do 10 minuta od poziva u urbanim, a 20 minuta od poziva u ruralnim sredinama u 80 posto slučajeva