Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 26° 29° 1
18. srpnja 2018.
Zašto i dalje plaćamo (pre)velike račune za toplinsku energiju?

Matematika ne laže: Grijanje je skuplje zbog krive formule, a ne razdjelnika?!

Matematika ne laže: Grijanje je skuplje zbog krive formule, a ne razdjelnika?!
Matematika ne laže: Grijanje je skuplje zbog krive formule, a ne razdjelnika?!
Autor:
Objavljeno: 3. veljača 2013. u 13:49 2013-02-03T13:49:00+01:00

Inženjer matematike Aleksandar Hatzivelkos s Veleučilišta u Velikoj Gorici konstruirao je novu formulu za obračun potrošnje koja onima s razdjelnicima jamči nižu cijenu grijanja. Sadašnju formulu je odredilo Ministarstvo gospodarstva, a čak i stručnjaci iz HERA-e za nju neslužbeno kažu da je jako loša i vodi u katastrofu! 

ZAGREB » Oko 150.000 kućanstava u Hrvatskoj grije se »na toplane«, odnosno priključeno je na neko od kogeneracijskih postrojenja u Zagrebu, Osijeku ili Sisku, ili, kao što je slučaj Rijeke, Splita i desetak drugih manjih gradova, toplinu primaju iz područnih, manjih toplana i kotlovnica. Rijeka takvih potrošača broji približno deset tisuća, u Zagrebu ih je najviše, oko 107 tisuća. I makar Zakon o zaštiti potrošača odavno kaže kako se sve javne usluge potrošaču moraju obračunavati prema stvarnoj potrošnji, većina od 150 tisuća kućanstava potrošnju toplinske energije plaća ovisno o kvadraturi stana.

   Razdjelnici

Od 2008. godine potrošače se poziva na ugradnju razdjelnika na radijatore, koji bi trebali jamčiti plaćanje samo potrošenog, pa je i nemali broj potrošača u tu investiciju, »tešku« oko 500 kuna po radijatoru, dakle ukupno 2.500 do tri tisuće kuna, ušao – i razočarao se. Kako unatrag nekoliko godina – a posebno nakon nedavnog poskupljenja grijanja za 37 posto u Zagrebu, Osijeku, Velikoj Gorici i drugim gradovima koje grije HEP-Toplinarstvo – svjedoče građani, nakon ugradnje razdjelnika računi su im daleko veći nego prije, makar štede zatvarajući većinu radijatora u stanovima, i čak do 80 posto veći od računa u stanovima koji razdjelnike nemaju. Mnogi od razdjelnika zato odustaju, svjesni da su u vjetar bacili pozamašan novac.

  Problem nije u razdjelnicima, koji funkcioniraju svuda drugdje u Europi, već u našoj formuli obračuna potrošnje za kućanstva s razdjelnicima – tvrdi za Novi list inžinjer matematike Aleksandar Hatzivelkos s Veleučilišta u Velikoj Gorici, u kojoj se polovica onih koji su razdjelnike ugradili, već vratila obračunu po starom. Formulu je prije pet godina odredilo Ministarstvo gospodarstva, i makar su njene posljedice za građane vrlo skupe, grešku javno, barem ne službeno, nitko ne želi priznati. U Hrvatskoj regulatornoj energetskoj agenciji (HERA), službeno, ne bježe od činjenice da je formula loša i da je treba mijenjati, neslužbeno nam pak stručnjaci te agencije otvoreno kažu da je formula Ministarstva gospodarstva jako loša i vodi u katastrofu. No, da bi se mijenjala, netko prvo mora priznati da je pogriješio.

   Fleksibilnost

»Cilj ugradnje razdjelnika je obračun grijanja po potrošnji, čime bi se stimulirala štednja, i plaćali niži računi. Moja je matematička analiza pokazala da je zbog ovakve formule scenarij o računima većim kod onih s razdjelinkom negoli kod onih koji ga nisu ugradili, itekako moguć. Konstruirao sam novu formulu, odmah primjenjivu, koja pruža neusporedivo veću fleksibilnost. Ona svakom potrošaču s razdjelnicima jamči nižu cijenu grijanja po kvadratnom metru, od cijene za potrošače bez razdjelnika, dok je neutralna i prema dobavljačima, odnosno ukupna naplata iskorištene energije ostaje ista. Formulom se samo uvodi pravedna distribucija naplate među stanarima«, pojašnjava Hatzivelkos. Svoje će rezultate objaviti u sljedećem, travanjskom broju matematičkog časopisa »Poučak«.

  Drugim riječima, s ovakvom bi, postojećom formulom, razdjelnici imali smisla samo da ih ugrade apsolutno svi potrošači u određenoj zgradi. Zašto je država, odnosno lokalna samouprava poticala njihovu ugradnju, a u »promet« pustila problematičnu formulu, nije jasno. Formula inžinjera Hatzivelkosa i u ovakvoj bi situaciji, s djelomično ugrađenim razdjelnicima, tvrdi on, mogla pomoći. Struktura nove formule je takva da osigurava, kaže inžinjer, da svako kućanstvo s ugrađenim razdjelnicima plaća manji iznos (obzirom na površinu) od kućanstva koje nema ugrađene razdjelnike, i isto tako iznose koji su manji od onih prije ugradnje razdjelnika. Štoviše, zaključuje, ukoliko među kućanstvima s razdjelnicima barem jedno troši gotovo svu raspoloživu energiju, nova formula opet daje gotovo savršenu korelaciju između iznosa računa i potrošnje.

   Iskapčanje radijatora

Postojeća formula »jamči« samo ogromne razlike u cijeni koju za grijanje plaćaju kućanstva sa, i bez razdjelnika – neslužbeno se može čuti u HERA-i. Komentirajući izjave distributera, prema kojima se, zahvaljujući razdjelnicima, navodno postižu ukupne uštede toplinske energije do čak 40 posto, stručnjaci u HERA-i kažu kako se manje energije isporučuje jer su ljudi iskopčali svoje radijatore, no i dalje za njih plaćaju račune. »Ta je, postojeća formula, katastrofalna, nije zaslužila čak niti jedinicu, i Ministarstvo je mora hitno mijenjati«, iskreni su stručnjaci u HERA-i. Službeno, na upit što misle o prijedlogu inžinjera Hatzivelkosa, iz HERA-e, čijoj je upravi Hatzivelkos u prosincu predstavio svoju novu formulu i još čeka na njihov odgovor, odgovaraju kako »niti njegova formula ne može automatizmom jamčiti bolju preraspodjelu, a postojeću formulu ne mogu mijenjati dok detaljno ne prouče svaki novi prijedlog pa tako i formulu koju predlaže g. Hatzivelkos, kako bi bili sigurni da je bolja od postojećeg rješenja«. I službena HERA, drugim riječima, priznaje da postojeća formula ne valja, i da ju treba mijenjati. Preporuku za promjene Ministarstvu gospodarstva će, kažu, dati kad dobiju pokazatelje koji se mogu primijeniti na svakoj zgradi, a budu omogućavali bolju preraspodjelu.

  Kako zaključuje Hatzivelkos, veseli ga da HERA prepoznaje potencijal njegove nove formule, i volio bi u suradnji s njima napraviti komparativnu analizu efekata obiju formula. »Ne bježim od izazova, već nudim svoju pomoć. Najlošije rješenje bi bilo inercijom zaboravu prepustiti mogućnost pozitivne promjene«, ističe.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka