Spreman na razgovor

Marin Škibola: Nezavisni zastupnik iz Rijeke otkriva ima li Plenković još uvijek njegov glas

Aneli Dragojević Mijatović

Foto: Sergej Drechsler

Foto: Sergej Drechsler

Spreman sam na razgovor da bi moji zakonski prijedlozi prošli, kaže Škibola



RIJEKA Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, u javnosti najpoznatiji po tzv. Škibolinom zakonu koji štiti dužnike RBA zadruga, jučer je u Rijeci održao presicu na temu uvođenja eura, a za naš list je prokomentirao i situaciju u Vladi, te na pitanje, može li Plenković, bude li morao dokazivati većinu u Saboru, računati na njegovu ruku, odgovara da je »uvijek raspoložen za projektu suradnju«.


– Kada sam dao podršku Gordanu Jandrokoviću kao predsjedniku Sabora rekao sam da hrvatska vlada treba prihvatiti moj zakon o ništetnosti ugovora o kreditima, i zato sam tu projektno vidio mogućnost za suradnju. A što se tiče budućnosti, ne mogu ništa reći jer nikakvih kontakata nije bilo, ali ću i u budućnosti definitivno dolaziti s novim prijedlozima od kojih će imati koristi građani Rijeke i ljudi iz moje izborne jedinice. Kada ti prijedlozi budu formirani, razgovarat ću sa svim političkim akterima da bi se ti prijedlozi prihvatili i realizirali jer je moje političko djelovanje fokusirano na to da budem što produktivniji za hrvatske građane – tumači Škibola, dodajući da je spreman na razgovor sa svima da bi njegovi zakonski prijedlozi prošli, a kako bi građani od njih imali koristi.


Na pitanje o mogućoj suradnji sa Živim zidom, preko čije je koalicijske liste ušao u Sabor, da bi kasnije izašao, s tim da mu je Ivan Vilibor Sinčić zamjerio upravo spomenutu podršku HDZ-ovom Jandrokoviću, kaže da ga je »Sinčić optuživao, ali nije gledao širu sliku, a ta je da mnogo građana, koji su oštećeni ilegalnim kreditiranjem, od njegovog zakona ima koristi«.– Moje djelovanje u Saboru doprinijelo je u realnom smislu ljudima, za razliku od propagandnog djelovanja na koje su navikle druge opcije, dok stvarnih rezultata nema. Takvo, propagandno djelovanje, bi u hrvatskoj politici trebalo promijeniti jer je građanima dosta prepucavanja, oni hoće realne rezultate, koje će osjetiti na svojoj koži, misli Škibola.

Što se uvođenja eura tiče, što je i bila tema konferencije za novinare, Škibola kaže da nas ulaskom u eurozonu očekuju veće cijene, međutim ne i veće plaće.




– Iako službeni podaci govore o rastu cijena od samo 0,2 do 0,3 posto, riječ je o tome da se manipulira tim podacima, jer će rasti cijene elementarnih dobara po stopama od 15 ili 20 posto, i više, dok će cijene luksuznih dobara padati, pa kada se to uprosječi ispada tih 0,3 posto, kaže Škibola, te dodaje da nije točno da zemlja koja uđe u EU automatski pristaje na euro, jer su primjerice i Danska i Velika Britanija potpisale opciju izuzeća (option out), a i sada neke države opreznije pristupaju tom procesu. Definitivno bi, kaže, oko uvođenja eura trebalo raspisati referendum.


– Treba pričekati da vidimo kako će eurozona funkcionirati: naša Vlada forsira odluku da se što brže uvede euro, što nije dobra i odgovorna politika – zaključuje Škibola.