»Uz istodobno smanjenje proračunskog manjka i rast BDP-a, bilježimo i usporavanje javnog duga, pogotovo jer su podaci za 2014. korigirani naviše pa je tako javni dug lani gotovo stagnirao«, kaže Šantić.

Ipak, napominje da treba uzeti u obzir činjenično stanje, odnosno da je razina hrvatskog javnog duga na osjetno većoj razini nego u usporedivim gospodarstvima članica EU iz središnje i istočne Europe.

»Dublje gledano, možemo primijetiti da su nastavljeni i određeni negativni trendovi, primjerice kad se gledaju rashodi opće države, pa ćemo primijetiti da su u 2015. godini značajno smanjenje kapitalne investicije javnog sektora, ali isto tako i da je nastavljen pritisak na rast kamata koje država plaća«, napominje Šantić.

Po podacima DZS-a, trošak kamata lani je iznosio 11,93 milijarde kuna, što je 460 milijuna više nego 2014. godine. Bruto investicije u fiksni kapital, pak, lani su iznosile 9,4 milijarde kuna, što je za 2,7 milijardi manje nego u godini ranije.

Dodaje da treba uzeti u obzir činjenica da je lani nastavljeno, a očekuje se i ove godine, povoljno raspoloženje na međunarodnim financijskim tržištima, prije svega zbog mjera ECB-a.

»Međutim ovaj rast kamata ukazuje da je Hrvatska izuzetno osjetljiva na eventualne promjene monetarne politike ECB-a i da će, kada se ovo razdoblje izuzetno niskih, pa čak i negativnih kamatnih stopa, završi Hrvatska biti izuzetno osjetljiva. To će stvoriti pritisak na daljnji rast kamata, pogotovo s trenutnom premijerom rizika, što će onda zahtijevati da država poveća svoj primarni suficit, koji je zabilježen u 2015. godini, da bi se kontrolirao rast javnog duga«, zaključuje Šantić.

U 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a, ističe se u izvješću DZS-a.

Hrvatska uz bok Francuskoj po manjku u 2015.

Hrvatska je uz Francusku bilježila proračunski manjak u 2015. blago iznad najviše dopuštene razine u Europskoj uniji dok je dug izrazitije prekoračio dopuštene okvire, svrstavši se uz onaj Austrije, pokazuju u četvrtak objavljene procjene europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prošle godine prema standardima izvještavanja ESA 2010 bilježila manjak opće države od 3,2 posto BDP-a, čime se svrstala u skupinu ukupno sedam zemalja EU u kojima je manjak prema toj metodologiji u 2015. prekoračio maksimalno dopuštenih tri posto BDP-a.

U 2014. proračunski manjak Hrvatske iznosio je prema revidiranim podacima 5,5 posto BDP-a, u odnosu na prethodno procijenjenih 5,6 posto BDP-a, a sličan je manjak kao i Hrvatska u 2015. zabilježila i Francuska, od 3,5 posto BDP-a, dok je u Češkoj on bio na granici dopuštenog i iznosio je tri posto BDP-a, pokazuju raspoloživi podaci Eurostata.

Najveći je proračunski manjak prošle godine prema Eurostatu zabilježila Grčka, od 7,2 posto BDP-a. Slijedi Španjolska s 5,1 posto, te Portugal i Velika Britanija sa po 4,4 posto BDP-a.

Najnižu je razinu proračunskog deficita u prošloj godini zabilježila Litva, od 0,2 posto BDP-a. Slijedi Rumunjska s 0,7 posto, te Cipar s jedan posto BDP-a.

Višak je pak u 2015. prema Eurostatovim podacima iskazala proračunska bilanca Luksemburga, od 1,2 posto BDP-a, te Njemačke, od 0,7 posto, i Estonije, od 0,4 posto BDP-a. Švedski je proračun bio uravnotežen.

Na razini EU proračunski je manjak u 2015. kliznuo na 2,4 posto BDP-a, s 3,0 posto BDP-a u godini ranije, procjenjuju u Eurostatu. Pritom su proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u kliznuli na 45,0 posto, sa 45,2 posto u 2014. godini. Rashodi su se smanjili na 47,4 posto, sa 48,2 posto u 2014. godini.

Proračunski manjak na razini eurozone spustio se pak u 2015. na 2,1 posto BDP-a, s 2,6 posto BDP-a u 2014. godini. Proračunski prihodi iskazni udjelom u BDP-u smanjeni su također za 0,2 postotnog boda, na 46,6 posto. Rashodi su pak pali za 0.7 postotnog boda, na 48,6 posto BDP-a, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska najbliže Austriji po javnom dugu u 2015.

Hrvatska se i po razini duga opće države u 2015. svrstala među ukupno 17 zemalja EU čiji je javni dug prekoračio maksimalno dopuštenu razinu od 60 posto BDP-a.

Tako je dug opće države u Hrvatskoj prošle godine prema Eurostatovoj metodologiji iznosio 86,7 posto BDP-a i ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost za 2014., koja iznosi 86,5 posto BDP-a. U listopadu prošle godine njegova je razina u 2014. procijenjena na 85,1 posto BDP-a, pokazuju Eurostatovi podaci.

Hrvatska se po visini javnog duga u 2015. svrstala uz bok Austriji čiji je javni dug prošle godine iznosio 86,2 posto BDP-a. Blizu je i Slovenija s 83,2 posto BDP-a, te Velika Britanija, s 89,2 posto BDP-a.

Najvišu je razinu duga iskazano udjelom u BDP-u u skupini zemalja s prekomjerno visokom razinom duga na kraju 2015. bilježila Grčka, od 176,9 posto BDP-a. Slijedi Italija sa 132,7 posto BDP-a, te Portugal sa 129 posto BDP-a, Cipar, sa 108,9 posto BDP-a, i Belgija, sa 106,0 posto BDP-a.

Najnižu razinu duga bilježila je na kraju 2015. Estonija, od 9,7 posto BDP-a. Slijedi Luksemburg s 21,4 posto, te Bugarska s 26,7 posto i Latvija s 36,4 posto BDP-a.

Na razini EU javni je dug u 2015. kliznuo na 85,2 posto BDP-a, s 86,8 posto BDP-a u godini ranije. Smanjen je i u eurozoni, na 90,7 posto BDP-a na kraju 2015., s 92 posto BDP-a koliko je iznosio na kraju 2014. godine.

HGK: potrebni dodatni napori da se uklone makroekonomske neravnoteže

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u četvrtak su ocijenili kako podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu i dugu u 2015. upozoravaju da Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti te da mora poduzeti dodatne napore kako bi uklonile makroekonomske neravnoteže i zadovoljila procedura uklanjanja prekomjernog proračunskoga manjka.

»Travanjsko izvješće za Hrvatsku potvrdilo je očekivanja o provedbi znatne fiskalne konsolidacije tijekom 2015., ali do razine koja je i dalje iznad dopuštenih vrijednosti«, navodi se u komentaru HGK.

Povoljnijim kretanjima, ističu u HGK, više je pridonijelo ubrzanje gospodarskog rasta i stoga porasli proračunski prihodi od mjera usmjerenih na zaustavljanje rasta državne potrošnje – proračunski su prihodi povećani za 4,4 posto, a rashodi smanjeni za 0,8 posto.

»To pokazuje da se, kao i u prethodnim godinama, fiskalna konsolidacija provodila na suboptimalan način, oslanjajući se u većoj mjeri na povećanje proračunskih prihoda nego na održivo smanjenje proračunskih rashoda te da je izostala provedba snažnijih strukturnih reformi«, ističu u Komori.

Napominju i kako rezultati travanjskog izvješća o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj »upozoravaju da Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti te da stoga mora poduzeti dodatne napore kako bi uklonila utvrđene makroekonomske neravnoteže i zadovoljila proceduru uklanjanja prekomjernog proračunskoga manjka«.

»Stoga se nameće potreba odlučnije provedbe reformskih zahvata u ovoj i idućim godinama kako bi se otvorila mogućnost ostvarivanja bržeg i održivog gospodarskog rasta, doveo deficit i dug u prihvatljive okvire te vratio kreditni rejting zemlje na razinu investicijskog«, zaključuju iz HGK.

okvior

Grčić: Vladi su ostavljeni dobri temelji

Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić u četvrtak je izjavio kako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu i dugu u 2015. pokazuju da su novoj Vladi ostavljeni dobri temelji, a ako se potrude i riješe međustranačkih trzavica i sukoba, postoji velika vjerojatnost da Hrvatska već u ovoj godini potpuno zadovolji Maastrichtske kriterije.

Podatak o deficitu i javnom dugu zapravo je u skladu s najavama koje je već dala prošla Vlada, izjavio je Grčić novinarima, podsjetivši da je još bivši ministar financija Boris Lalovac najavio da će deficit biti bitno manji nego u godini prije.

Podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, predstavljenog u četvrtak u DZS-u, pokazuju da je manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a, pokazuju. Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.

»Ja ću podsjetiti da su očekivanja i projekcije (deficita) bile na 5,6 posto. Prema tome, ogroman napredak je napravljen u 2015., a isto tako je važno da je skoro zaustavljen rast udjela javnog duga u BDP-u. Dakle, javni dug je rastao, ali udjel u BDP-u, zahvaljujući rastu BDP-a, gotovo je ostao isti, što je po prvi put uopće u ovom vremenu ekonomske krize, zadnjih šest, sedam godina da imamo takvu situaciju«, rekao je Grčić.

Ustvrdio je da su to konkretni rezultati, prije svega ostvarenog gospodarskog rasta BDP-a u 2015., koji je također bio veći od očekivanja. »Sjetite se, 0,5 posto je bila projekcija za 2015., mi smo ostvarili 1,6 posto rasta. To su sve parametri koji ukazuju da smo ostvarili veliki rezultat i primakli Hrvatsku kriterijima iz Maastrichta, što je važno za daljnji razvoj, bar kada je riječ o deficitu«, poručio je.

Na izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Grčić je dodao da se očekuje nastavak trenda smanjivanja deficita. »Ali, za to trebamo stabilnost Vlade, trebamo daljnje mjere koje će ići u smjeru provedbe reformi i za to trebamo dodatne napore za poticanje gospodarstva, sve ono što smo mi u svom mandatu itekako činili«, istaknuo je Grčić.

Podsjetio je pritom na porezna rasterećenja, porast osobne potrošnje, povećanje investicija, oporavak graditeljstva, »provedene reforme u mnogim segmentima, iako ne do kraja, i ne sve«. »Sve je jasnije da smo mi bili jedna stabilna i produktivna Vlada«, kazao je.

Istaknuo je i kako ovaj rezultat koji je postignut u prošloj godini »nevjerojatno važan« za odnos Hrvatske sa EK u okviru tzv. makroekonomskih neravnoteža. »Podatak o 3,2 posto BDP-a deficita u 2015. je nadomak onog kriterija o manje od 3 posto, koji je ključni kriterij koji se od nas traži. Ovoj novoj Vladi smo ostavili itekako dobre temelje, a ukoliko se zaista potrude i ako se riješe ovih međustranačkih, unutarnjih trzavica i sukoba, postoji velika vjerojatnost da Hrvatska već u ovoj godini potpuno zadovolji kriterije prema EK«, istaknuo je Grčić.

Naveo je i da je 2015. prva godina nakon svih godina krize u kojoj je ostvaren primarni suficit i to ne samo na razini centralnog proračuna, nego i na razini opće države. Hrvatska je u 2015. zabilježila primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a.

»To je dobra vijest i to je prije svega rezultat gospodarskog rasta i povećanja prihodne strane proračuna i na centralnoj i na lokalnoj razini. S druge strane, to je i usporeni rast kamata, koje su porasle svega 400 milijuna kuna, što je manje nego u prethodnim godinama«, rekao je. Po podacima DZS-a, trošak kamata lani je iznosio 11,93 milijarde kuna, što je 460 milijuna više nego 2014. godine.

Dug za vrijeme bivše vlade rastao između 70 i 75 mlrd kuna

Što se tiče javnog duga, napomenuo je da priča o tome da je prošla Vlada napravila 100 milijardi kuna novog javnog duga nije istinita. »To moramo ponavljati radi istine«, kazao je. Naveo je da je u mandatu vlade koja je bila na vlasti od 2008. do 2011. taj dug narastao 93 milijarde kuna.

»U našem mandatu taj je dug rastao je manje, između 70 i 75 milijardi kuna. Vidi se taj trend usporavanja javnog duga, zahvaljujući štednji i reformama koje smo postigli. Deficit koji smo zatekli na kraju 2011. bio je čak 7,5 posto BDP-a. Užas! Mi smo ga danas sveli na 3,2 posto. Praktički, kažem, na kriterij iz Maastrichta od 3 posto«, naveo je Grčić.

Ustvrdio je da je prošla Vlada napravili ogroman pomak. »I zato smo vrlo kritični i pomno ćemo pratiti ono što radi nova Vlada. Očekujemo da će taj dobar trend nastaviti. A za to treba raditi puno brže, puno efikasnije, puno ozbiljnije, jer i sami ste svjedoci da nova Vlada ima puno problema«, kazao je.

Na novinarski upit da komentira 10 glavnih nacionalnih reformi koje se spominju u medijima, Grčić je rekao kako je riječ o nekim reformama koje nisu još do kraja dovršene kao i nekim novim koje se spominju za iduće razdoblje.

»Mogu samo očekivati da će se ova Vlada uhvatiti posla i da će te reforme nastaviti raditi na onaj način na koji smo mi to započeli, posebno kod parafiskalnih nameta«, rekao je, podsjetivši kako je prošla Vlada smanjila za oko 500 milijuna kuna parafiskalnih nameta i u 2015. stvorila pretpostavke za još 300 milijuna kuna.

Grčić je rekao kako treba očekivati zahvate u reformi javne uprave i dodaje kako ne vidi razlog zašto nema onih reformskih stavki koje su bile najavljene u procesu pregovaranja o formiranju Vlade, a koje su poduprli i SDP i stranke koalicije Hrvatska raste.