Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Rasprava

Maras u Saboru: Glavni kreator lažnih vijesti je Vlada

Foto Darko JELINEK
Foto Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 24. siječanj 2019. u 13:04 2019-01-24T13:04:29+01:00

»Živimo u državi gdje bitne teme ne dolaze do izražaja, ali zato naslovnicama dominiraju teme koje su irelevantne za građane. Glavna vijest je 'fake news', umjesto da se premijer bori za sigurnost građana, bolje gospodarstvo, više radnih mjesta. Nosi li netko 'špic papak' ili oble cipele, time se bavi cijela Hrvatska«, rekao je Maras i pozvao vladajuće da se ne bave fabriciranim aferama već ozbiljnim temama

ZAGREB Saborska rasprava o potvrđivanju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi skrenula je u četvrtak na trenutak na aktualnu temu lažnih vijesti, pri čemu je SDP-ov Gordan Maras ustvrdio kako je glavni kreator takvih vijesti Vlada, kako bi odvratila pozornost od ozbiljnih problema.

»Glavni kreator 'fake news' u Hrvatskoj je Vlada«, rekao je Maras podsjetivši na »aferu SMS«, ali i na tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da je Mostov Nikola Grmoja pobjegao od njega tijekom incidenta u sabornici.

Nosi li netko 'špic papak' ili oble cipele, time se bavi cijela Hrvatska

»Živimo u državi gdje bitne teme ne dolaze do izražaja, ali zato naslovnicama dominiraju teme koje su irelevantne za građane. Glavna vijest je 'fake news', umjesto da se premijer bori za sigurnost građana, bolje gospodarstvo, više radnih mjesta. Nosi li netko 'špic papak' ili oble cipele, time se bavi cijela Hrvatska«, rekao je Maras i pozvao vladajuće da se ne bave fabriciranim aferama već ozbiljnim temama.

Uzvratio mu je Anđelko Stričak (HDZ) koji je ustvrdio kako je Maras upravo podržao sve kriminalne skupine, te falsificiranje i davanje lažnih vijesti.

Zastupnici su uz manje primjedbe podržali potvrđivanje Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, koja bi trebala doprinijeti uspostavi moderne policijske suradnje između država potpisnica, posebice u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija.

Konvenciji pristupilo 11 država

Konvenciji je dosad pristupilo 11 država – Austrija, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Moldova i Bosna i Hercegovina.

Stričak smatra da je suradnja među državama potrebna i da je Konvencija dobra podloga za to, jer kriminalne skupine na tom području očito jako dobro surađuju.

Prema nekim analizama, na jugoistoku Europe Hrvati uglavnom drže trgovinu oružjem i krivotvorenim dokumentima, Srbi i Crnogorci se bave krijumčarenjem narkotika, dok su se Albanci specijalizirali za trgovanje drogom, ljudima i prostitucijom, kaže Stričak.

Josip Đakić (HDZ) drži da će Konvencija o policijskoj suradnji teško zaživjeti dok god je u Srbiji na snazi Zakon o ratnim zločinima. »Kako će hrvatski policajci po nalogu tužiteljstva Srbije istraživati fabricirane i inscenirane optužnice koje se stavljaju na teret 300 i nešto branitelja, pa i političara«, upitao je Đakić izrazivši u tom dijelu rezervu prema Konvenciji.

Stevo Culej (HDZ) kaže da nije bitno kakav se ugovor potpisuje nego s kim se potpisuje. »Iz životnog iskustva znam, kada god smo što sa Srbijom potpisivali još iz vremena Domovinskoga rata, kada smo potpisivali primirja, da smo tada najviše stradavali i ginuli«, kazao je.

Nejasno je, kazao je Ranko Ostojić (SDP), zašto se nakon 13 godina priključujemo nečemu što prije nismo željeli.

»Pitanje same policijske suradnje nije sporno, ali nikako tako da zapravo to bude nalog nekoga sa strane koji nam kaže da biste ispunili schengenske uvjete, vi morate pristupiti takvoj konvenciji bez obzira što je ona donesena još 2006. godine«, drži Ostojić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.