Poljoprivrednici upozoravaju - poskupljenja u 2013. neminovna

Manjkat će hrane: Mlijeko i meso nagodinu će biti dvostruko skuplji

Bojana Mrvoš Pavić

Mesa na tržištu trenutačno ima i previše, jer se u klaonice odvodi stoka za proizvodnju mlijeka, no za godinu dana neće biti ni mesa ni mlijeka, pa će im cijene skočiti i do sto posto, kažu poljoprivrednici



ZAGREB - Suša koja domaću poljoprivredu prati već više od godinu i pol dana imat će, upozoravaju poljoprivrednici, goleme posljedice – u pitanje dolazi punjenje robnih zaliha Hrvatske, zbog manjka stočne hrane u sve se većem broju na klanje vozi stoka koja bi trebala služiti proizvodnji mlijeka, a u konačnici će i puno obiteljskih gospodarstava, zbog svega, morati staviti ključ u bravu. 


Podbacili urodi


Kako upozoravaju vodeći ljudi Hrvatske poljoprovredne komore – Mato Brlošić, Mato Mlinarić i Damjan Bogdanović, mesa na tržištu trenutačno ima i previše, upravo zato što se u klaonice odvodi stoka za proizvodnju mlijeka, no za godinu dana neće biti ni mesa ni mlijeka, čije će cijene značajno rasti, i do sto posto. 



Zbog zahtjeva EU-a, PDV na mlijeko i kruh moramo podići na pet posto, ali istovremeno PDV na svu svježu hranu – voće i povrće, svježe meso – trebamo spustiti na isto toliko, a na svu ostalu hranu smanjiti ga na deset posto – poručuju čelni ljudi Hrvatske poljoprivredne komore, komentirajući preporuke MMF-a da PDV na, između ostalog, mlijeko i kruh podignemo na deset posto. Kako ističu u Komori, Srbija ima jedinstveni PDV na hranu od deset posto, Slovenija od 8,5 posto, pa bi i smanjenje PDV-a na hranu u Hrvatskoj u velikoj mjeri smanjilo odlaske po hranu u te zemlje, odnosno na legalizaciju crnog tržišta hranom. 





»Nedostajat će hrane, morat ćemo uvoziti i kukuruz i soju, i meso i mlijeko, a pomoći neće niti intervencije novčanim potporama«, ističe Darko Juzbašić iz upravnog odbora Poljoprivredne komore. Službene, ovih dana objavljene prve procjene ovogodišnjeg uroda kukuruza, čija berba tek slijedi, znatno su, međutim, blaže od apela poljoprivrednika, koji stižu direktno s terena. 


Prirod kukuruza ove će jeseni biti manji za 25 posto u odnosu na prošlogodišnju berbu, toliko će manje biti i soje, šećerne repe za 18, a  suncokreta za četiri posto – kaže prva procjena priroda najvažnijih kasnih usjeva u ovoj godini, koju je objavio Državni zavod za statistiku. Suša je, ne slaže se sa službenom statistikom Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u nekim, najistočnijim dijelovima Hrvatske, uzrokovala apsolutno propadanje kukuruza, šećerne repe bit će, najavljuje, oko pedeset posto manje, soje i krmiva također. Situacija je bolja što su i usjevi zapadnije, no u prosjeku će, uvjeren je Brlošić, kukuruza u cijeloj Hrvatskoj biti za 50 do 60 posto manje.


Kukuruz kao slama


Na upit kako je moguće da službena statistika predviđa upola blaži scenarij, Brlošić odgovara kako će »takve procjene nekome koristiti«. 


U Slavoniji, kaže prvi čovjek Poljoprivredne komore, »kukuruz izgleda kao slama«, i životinje će i s takvom hranom preživjeti, no ne i dati kvalitetan proizvod. Istovremeno, taj će proizvod  – meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječne prerađevine, te ostalo, biti sve skuplji. 



Čelni ljudi Hrvatske poljoprivredne komore prozvali su jučer Inu zbog, kako kažu, nekvalitetnog plavog dizela koji ne prati zahtjeve suvremenih strojeva s kojima oni rade. »Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trpe velike štete zbog nekvalitetnog plavog dizela, zbog čega ćemo tražiti izmjenu pravilnika o njegovom korištenju, odnosno zahtijevati da nam se, po cijeni plavog dizela, omogući kupovanje eurodiesela«, najavili su Brlošić, Mlinarić i Bogdanović. Plavi dizel je, kažu, isti kakav je bio i prije 20, i više godina, dok su se strojevi značajno promijenili, i prilagođeni su eko-gorivima. Poljoprivrednici zato doživljavaju da im već nakon dvije, tri godine korištenja, skupi strojevi, kupljeni na kredite, propadaju.



Hrvatski će proizvođači, najavljuje Milka Kosanović, predsjednica Udruge poslodavaca u poljoprivredi i prehrambenoj industriji,  značajno poskupljenje stočne hrane pokušavati amortizirati u cijeni za krajnjeg kupca koliko god to budu mogli, no u jednom će trenu poskupljenja postati neminovna. I ona je uvjerena, kaže, kako je šteta od suše daleko veća od one koju predviđa Zavod za statistiku. Prema Brlošićevim najavama, šteta od suše bit će veća od oko milijardu kuna.